Europska unija razmatra uspostavu centraliziranog ‘Registra imovine‘ kako bi pratili imovinu građana diljem bloka. U tu je svrhu EU objavila natječaj ‘Studija izvedivosti za europski registar imovine‘ koja je navodno namijenjena borbi protiv pranja novca i utaje poreza u regiji.
Studija izvedivosti istražit će načine prikupljanja i povezivanja podataka iz različitih izvora, uključujući zemljišne knjige, registre tvrtki, registre trustova i zaklada te središnje depozitarije vlasništva nad vrijednosnim papirima. Integracijom ovih izvora, EU ima za cilj stvoriti robustan sustav za praćenje vlasništva nad imovinom u svojim državama članicama. Naime, predloženi registar bi obuhvatio imovinu kao što su nekretnine, bankovni računi, vrijednosni papiri, vozila, umjetnine, plemeniti metali i kriptovalute.
Naime, konačni popis imovine bit će određen na temelju rezultata studije izvedivosti i naknadnih zakonodavnih odluka. EU je primijetio da će rezultati registra vjerojatno utjecati na političke inicijative.
Prikupljanje podataka i međusobno povezivanje registara ključni je instrument prema pravu EU-a za ubrzavanje pristupa nadležnih tijela financijskim informacijama i olakšavanje prekogranične suradnje. Ovim će se projektom razmotriti različite mogućnosti prikupljanja informacija za uspostavu registra imovine, koji bi kasnije mogao biti uključen u buduću političku inicijativu – istaknuto je iz Unije.
Briga o privatnosti
Ako se plan Unije ostvari, mogao bi izazvati ozbiljne probleme u vezi s privatnošću. Međutim, EU je istaknuo da predloženi registar imovine neće uvesti nova pitanja privatnosti. Umjesto toga, ponudio bi nadležnim tijelima u svim državama članicama pristup postojećim podacima. Unatoč mogućim problemima u vezi s privatnošću, rezultati studije izvedivosti i zakonodavni procesi odredit će specifičnosti provedbe. Naime, ovo nije prvi put da je blok uključen u praćenje interakcija građana s različitim sredstvima. Na primjer, 2021. Europska komisija objavila je da će zahtijevati od mjenjačnica kriptovaluta da prikupljaju detalje o pojedincima koji šalju i primaju kriptovalute, usklađujući te razmjene s pravilima ‘Upoznaj svog kupca‘ (KYC) koja su već nametnuta drugim financijskim institucijama.
Vrijedno je napomenuti da su kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, EU, Kanada i Sjedinjene Države formirale transatlantsku radnu skupinu za provedbu financijskih sankcija. Kao dio tih nastojanja, EU je predložila međusobno povezani registar imovine koji bi služio svim njezinim državama članicama.