EU treba dodatnih 254 milijardi eura godišnje za obranu

Izdaci za obranu u 27 država članica EU-a treću godinu zaredom rastu. Prema godišnjem izvješću Europske obrambene agencije (EDA), u 2024. godini iznosili su ukupno 343 milijarde eura. To je 19 posto više nego prethodne godine, a to čini 1,9 posto BDP-a EU. 

Prema izvješću EDA-e, predviđa se da će 2025. ukupni izdaci doseći između 381 i 392 milijarde eura, što je 2,1 posto BDP-a, što znači da će cijela Unija po prvi put prijeći NATO-ove smjernice od dva posto potrošnje na obranu. Podsjetimo, ako koga treba podsjećati, rast potrošnje na obranu posljedica je povećanih sigurnosnih prijetnji i politike jačanja vojnih sposobnosti država članica.

Oprema i R&D

EU je u 2024. uložila rekordnih 106 milijardi eura u obrambene investicije što predstavlja 31 posto ukupnih izdvajanja, a to uključuje nabavu nove vojne opreme i istraživanje i razvoj (R&D). Na nabavu opreme izdvojeno je 88 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 39 posto u odnosu na 2023. Na R&D izdvojeno je 13 milijardi eura, 20 posto više nego prethodne godine s daljnjim rastom predviđenim na 17 milijardi eura u 2025.

Od 27 članica EU, samo je 13 država u 2024. izdvojilo dva ili više posto svog BDP-a za obranu. Na summitu NATO-a u Haagu prošlog lipnja, države članice EU obvezale su se da će do 2032. godine trošiti najmanje 3,5 posto svog godišnjeg gospodarskog proizvoda na obranu i dodatnih 1,5 posto na obrambenu infrastrukturu.

- Europa troši rekordne iznose na obranu kako bi zaštitila svoje stanovništvo i nećemo se ovdje zaustaviti - rekla je Kaja Kallas, šefica EU za vanjsku politiku.

Problematična fragmentacija 

André Denk, glavni tajnik EDA-e nazvao je brojke 'ohrabrujućima'. Međutim, postizanje ciljeva NATO-a zahtijeva, kaže, još veće napore i izdatke koji ukupno iznose preko 630 milijardi eura godišnje.  

S druge strane, SAD i dalje troše znatno više na obranu. Od 2008., SAD troše više od 3 posto svog BDP-a na obranu. U 2024. godini, obrambeni izdaci SAD-a iznosili su 845 milijardi eura ili 3,1 posto BDP-a, gotovo tri puta više od ukupnih izdataka EU MS od 343 milijarde eura. Za razliku od SAD-a, države članice EU ne troše obrambeni proračun kao centralizirani blok. Obrambene proračune određuje 27 nacionalnih vlada, što dovodi do fragmentacije, dupliciranja napora i smanjene učinkovitosti.

To rezultira većim brojem različitih oružanih sustava, što otežava interoperabilnost, logistiku, održavanje i obuku. Osim toga, EU zemlje imaju više tenkova, topništva i borbenih vozila pješaštva nego SAD, ali su ti sustavi fragmentirani po različitim modelima. Slično je i u mornarici, raznovrsnost fregata, razarača i podmornica komplicira koordinaciju, navodi EDA i navodi da je poseban problem nedostatak vojnih zrakoplova.

Dostižni ciljevi

Novi ciljevi NATO-a iz 2025. predviđaju da države članice ulažu pet posto BDP-a do 2035. godine. Od toga se planira 3,5 posto za osnovne obrambene potrebe prema NATO standardima, a 1,5 posto za širu sigurnost što uključuje kritičnu infrastrukturu, civilnu pripravnost, inovacije i obrambenu industriju.

- Postizanje novih ciljeva zahtijevat će dodatnih 254 milijarde eura godišnje, što bi ukupne obrambene izdatke EU podiglo s 381 milijarde eura u 2025. na približno 635 milijarde eura – stoji u EDA izvješću.