EU uvodi novu kategoriju poduzetnika, a Hrvatska već ima kandidate

Premali da bi bili veliki, a preveliki da bi ostali mali! Upravo se između te dvije kategorije poduzetnika, malih i srednjih s jedne strane i velikih s druge, uvodi jedna sasvim nova kategorija poduzeća o kojoj se posljednjih tjedana raspravlja u Bruxellesu. Europska komisija i Europski parlament žele službeno dati veći značaj tvrtkama koje su prerasle okvir malih i srednjih, ali još nemaju težinu velikih korporacija.

Na papiru ih nazivaju 'small mid-cap enterprises' odnosno malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, a u stvarnosti riječ je o tvrtkama koje su dovoljno uspješne da rastu i izvoze, ali se i dalje bore s birokracijom, manjkom kapitala i administracijom koja ih tretira prevelikima da bi dobile bilo kakve potpore, a premalima za tržišta kapitala. 

Procjenjuje se da bi gotovo 38 tisuća tvrtki diljem EU spadalo pod ovu novu klasifikaciju, a u tu kategoriju moglo bi ući i na nekoliko hrvatskih tvrtki, od Podravke, preko Dalekovoda, Adrisa i Atlantic grupe, pitanje je samo kako će ovu kategorizaciju implementirati Hrvatska.

Komisija je u svibnju 2025. donijela prvu Preporuku o definiciji malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, što je bio prvi formalni korak prema stvaranju novog poslovnog sloja između malih i srednjih poduzetnika i velikih tvrtki. Dokument je dio paketa mjera Omnibus IV, čiji je cilj smanjiti administrativni teret i pojednostaviti poslovanje u Europskoj uniji.

Prema prijedlogu, male tvrtke srednje tržišne kapitalizacije definiraju se kao kompanije s prosječnom tržišnom kapitalizacijom između 200 milijuna i jedne milijarde eura kroz posljednje tri godine. Na razini EU to obuhvaća na tisuće poduzeća koja su dovoljno stabilna da rastu i izvoze, ali se i dalje bore s ograničenim pristupom kapitalu, regulatornim zahtjevima i složenim procedurama za prijavu na europske fondove.

Prijelazni okvir

Uvođenje te nove kategorije proizlazi iz uočenog threshold problema. Kada poduzeće preraste prag malog ili srednjeg poduzetnika, što pretpostavlja da ima više od 250 zaposlenih ili 50 milijuna eura prihoda, automatski upada u kompleksniji režim izvještavanja, revizije i regulatornih obveza. Taj skok često demotivira poduzetnike da rastu, jer s rastom dolaze i veći troškovi, a podrška institucija više nije prilagođena njihovoj veličini. Europska unija zato želi stvoriti prijelazni okvir koji će olakšati razvoj takvih poduzeća, omogućiti im lakši pristup tržištu kapitala i zadržati fleksibilnost koju imaju kao manji subjekti.

Nije to jedini problem, prijedlog ima za cilj proširiti trenutnu potporu koja se pruža malim i srednjim poduzećima na poduzeća srednje tržišne kapitalizacije kako bi se i tim poduzećima omogućio jednostavniji pristup tržištima rasta malih i srednjih poduzeća. U tu svrhu prijedlog dodaje definiciju malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, odnosno poduzeća s prosječnom tržišnom kapitalizacijom jednakom ili većom od 200 milijuna eura i manjom od milijarde eura na temelju kotacija na kraju godine za prethodne tri kalendarske godine;

Rok do kraja godine

Nova definicija trebala bi biti usvojena do kraja ove godine, a države članice, uključujući Hrvatsku, morat će do 2026. uskladiti nacionalne propise i politike potpora. Za takva poduzeća nova pravila mogla bi značiti znatno manje administrativno opterećenje, jednostavnije izvještavanje o održivosti i lakši pristup financiranju, uključujući i instrumente Europske investicijske banke. Olakšala bi se i prijava na programe usmjerene digitalnoj i zelenoj tranziciji, dok bi se na razini tržišta kapitala moglo otvoriti više prostora za srednje kompanije koje žele rasti putem javne ponude dionica ili obveznica.

No prelazak u novu kategoriju donosi i određene rizike. Tvrtke koje više ne spadaju u male i srednje poduzetnike nedvojbeno će izgubiti neke porezne olakšice i povlašteni status u javnim natječajima. Istodobno, s većom veličinom raste i regulatorna odgovornost, posebice u području korporativnog upravljanja i ESG izvještavanja.

Europski parlament o prijedlogu bi trebao glasati do kraja godine, a države članice će do 2026. morati uskladiti propise. Ako sve prođe prema planu, i Hrvatska bi uskoro mogla dobiti novu službenu definiciju srednje tržišne kapitalizacije što će predstavljati važnu prekretnicu za domaće poduzetnike koji su prerasli status malih i srednjih, ali još uvijek traže put do europske lige velikih.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) podržava uvođenje kategorizacije srednje-kapitaliziranih poduzeća te navode da veće proizvodne tvrtke u Hrvatskoj, iako male u EU razmjerima, trebaju imati širi pristup EU sredstvima za ulaganja u produktivnost. Njihova produktivnost po satu je 3,3 puta niža od EU prosjeka, dok u većini članica ‘veliki’ imaju 40–70 posto veću produktivnost od ‘malih’. U Italiji i Njemačkoj, poručuju iz HUP-a, tvrtke do 1.500 ili čak 3.000 zaposlenih imaju status SME-a pri prijavama za fondove, što olakšava pristup sredstvima.

- Zato predlažemo pristup koji svakoj članici EU omogućuje definiranje vlastitih kriterija za  korištenje fondova iz nacionalne omotnice, uz poticanje produktivnosti, inovacija i integracije perifernih regija u EU lance vrijednosti - zaključuju iz HUP-a.