EU zbog potrošnje na obranu odustaje od fiskalne discipline

Prvi put nakon pandemije globalni dug porastao je za više od 1,5 postotnih bodova u odnosu na BDP, a očekuje se da će i dodatno rasti potaknut najavljenim povećanjem vojne potrošnje u eurozoni te suspenzijom njemačkog pravila o ‘dužničkoj kočnici‘, naveo je nedavno Institut za međunarodne financije. S relaksiranim fiskalnim pravilima iz 2024. i s novim izdvajanjima za naoružanje prilično je izvjesno da u idućem razdoblju možemo očekivati povećanje javnog duga diljem Europe.

Iako ta ulaganja mogu pozitivno utjecati na gospodarski rast, postoji rizik da, ne budu li se pažljivo kontrolirala, znatno povećaju javni dug, što bi moglo imati šire makroekonomske reperkusije.

– Iako su reforme fiskalnih pravila Europske unije iz travnja 2024. pragmatične i prilagođene trenutačnom gospodarskom okružju, one slabe sposobnost EU-a da osigura fiskalnu disciplinu. Prelazak s ciljanja strukturnog deficita na nadzor primarnih rashoda pojednostavnjuje fiskalni nadzor, ali i smanjuje pritisak na države s visokim dugom da provode nužne reforme. To postaje još važnije u kontekstu rastuće potrošnje na obranu s obzirom na to da EU sve više prioritizira vojna ulaganja u odnosu na strogo pridržavanje fiskalnih ograničenja.

Jedan od ključnih događaja u 2025. je inicijativa ReArm Europe, koja omogućuje državama članicama da zaobiđu neka od tradicionalnih proračunskih ograničenja kako bi financirale projekte obrane uz mobilizaciju do 800 milijardi eura u idućem desetljeću. Iako je to nužan odgovor na geopolitičke prijetnje, stvara presedan za buduća izuzeća, što bi moglo postupno slabiti fiskalnu disciplinu. Ako države članice počnu klasificirati sve veći broj rashoda kao ‘strateške investicije‘, Europska unija mogla bi izgubiti kontrolu nad dugoročnom održivošću javnih financija. Države koje su prije imale problema sa smanjenjem duga sada bi mogle odgađati nužne reforme oslanjajući se na buduće promjene pravila ili dodatne iznimke. Bez snažnih mehanizama provedbe, EU riskira povratak u razdoblje nekontrolirana gomilanja duga, što bi dugoročno moglo destabilizirati eurozonu – smatra Vedrana Pribičević sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa.

Koji su još negativni učinci, osim nekontroliranog gomilanja duga, te što o toj temi kažu drugi stručnjaci i analitičari pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.