EU želi super-regulatora: ESMA preuzima nadzor nad burzama i kriptom

Burze, kriptovalutne kompanije i klirinške kuće koje posluju u Europskoj uniji uskoro bi se mogle naći pod izravnim nadzorom Europskog tijela za vrijednosne papire i tržišta (ESMA). Riječ je o planu koji priprema Europska komisija, a kojim bi se dio nadležnosti nacionalnih regulatora prenio na razinu Unije. Prema riječima predsjednice ESMA-e Verene Ross, to bi bio važan korak prema izgradnji integriranijeg i globalno konkurentnijeg tržišta kapitala u Europi.

Ideja nije nova. Od uspostave ESMA-e 2011. godine, stalno se govori o potrebi jače harmonizacije tržišnih pravila i učinkovitijeg nadzora. Međutim, unatoč europskim inicijativama poput Capital Markets Uniona, stvarni nadzor financijskih tržišta ostao je u rukama 27 nacionalnih vlasti. Takva fragmentacija dovela je do različitih regulatornih standarda i neujednačene prakse.

Posebno se to vidi na primjeru kriptovaluta: dok je nova uredba MiCA, donesena ove godine, trebala uspostaviti zajednički okvir, nadzor nad kripto uslugama ipak je ostao u rukama država članica. Ross upozorava da je to stvorilo dvadeset i sedam različitih regulatornih mehanizama koji dupliraju resurse i proizvode neefikasnosti, umjesto da se stručnost gradi na jednome mjestu.

Otpor manjih članica

Primjeri već postoje. U srpnju je ESMA kritizirala malteški proces izdavanja europskih licenci kripto kompanijama, ocijenivši da pojedini rizici nisu dovoljno procijenjeni u postupku odobrenja. Takve situacije otvaraju pitanje povjerenja u jedinstveno europsko tržište i potiču raspravu o tome je li vrijeme da nadzor, barem nad ključnim prekograničnim institucijama, postane europska, a ne nacionalna odgovornost.

No put prema centralizaciji nije jednostavan. Manje članice poput Malte, Luksemburga ili Irske već su dale do znanja da bi takva reforma mogla narušiti njihove pozicije financijskih centara. Claude Marx, čelnik luksemburškog regulatora, nedavno je upozorio da bi davanje ESMA-i nadležnosti nad svim europskim investicijskim fondovima stvorilo 'monstruma'. Slične poruke dolaze i iz Dublina i Vallette, gdje strahuju da bi premještanje ovlasti u Pariz smanjilo njihovu fleksibilnost i konkurentnost.

S druge strane, politička dinamika u Uniji mijenja se. Ogromne potrebe za privatnim kapitalom, od obrane, preko zelene tranzicije do digitalizacije stavljaju integraciju tržišta kapitala visoko na listu prioriteta. Ross je istaknula da je 'potreba za rušenjem barijera i rješavanjem fragmentacije sada na višoj razini nego ikad prije', jer bez jedinstvenijeg tržišta Europa teško može mobilizirati sredstva koja su joj nužna.

ESMA kao SEC

Dodatni zamah dala je i analiza bivšeg predsjednika Europske središnje banke Maria Draghija, koji je prošle godine u izvješću o konkurentnosti Unije preporučio da se ESMA pretvori u regulatora s ovlastima sličnima američkoj Komisiji za vrijednosne papire (SEC). Njegovo izvješće naglasilo je da Europa, ako želi privući kapital i konkurirati SAD-u i Aziji, mora pojednostaviti strukturu nadzora.

Od tada ESMA već dobiva nove ovlasti. Od sljedeće godine bit će odgovorna za nadzor pružatelja tzv. 'consolidated tape' servisa, baza koje prikupljaju i objedinjuju podatke o cijenama dionica i obveznica u realnom vremenu, kao i za nadzor agencija koje izdaju ESG rejtinge. U Bruxellesu sada razmatraju korak dalje, a to je da se pod njezin nadzor stave i najveće prekogranične institucije, od burzi, preko kripto kompanija, do središnjih klirinških kuća.

Kako će takav prijedlog proći među državama članicama, ostaje otvoreno pitanje. Neki će ga vidjeti kao nužan potez prema jedinstvenom tržištu, drugi kao prijetnju vlastitim financijskim ekosustavima. Također, postavlja se pitanje, ima li ESMA kapacitete i stručnost da u kratkom roku preuzme nadzor nad burzama, kripto-tvrtkama, klirinškim kućama i investicijskim fondovima. Kritičari tvrde da bi nagli prijenos ovlasti mogao stvoriti regulatorne rupe i kašnjenja u nadzoru. Osim toga, koncentracija moći u jednoj instituciji nosi i sistemski rizik: eventualna greška, politički pritisak ili neefikasno upravljanje mogli bi imati posljedice za cijelo europsko tržište kapitala.

Na kraju, tu je i političko pitanje legitimiteta. Nacionalni regulatori odgovaraju svojim parlamentima i građanima, dok bi europski nadzornik bio znatno udaljeniji od demokratske kontrole. Sve te dileme čine raspravu o budućnosti ESMA-e jednom od ključnih tema u izgradnji istinski jedinstvenog tržišta kapitala u EU.