Biznis i politika

Euro ojačao 13,5 posto od početka godine, dolar pod pritiskom

Kada u taj kontekst stavite dogovoreni sporazum od 15 posto međusobnih carina između SAD-a i EU onda je EU ozbiljan dobitnik, kaže Horvat

Dionice na europskim burzama u novi su tjedan krenule optimistično dosegnuvši najviše razine u četiri mjeseca, a povod tome je, naravno, trgovinski dogovor između SAD-a i EU. Kako smo već objavili, sporazum uključuje 15-postotne carine na robu iz EU koja ulazi u SAD te kupnju američke energije i vojne opreme koju će EU nabavljati.

Na ovaj je sporazum reagirala i američka valuta koja je porasla u odnosu na glavne svjetske valute. Tako je u odnosu na euro rastao oko 0,5 posto, u odnosu na jen 0,15 posto dok je u odnosu na funtu pao za 0,13 posto.

Naime, dolar je naglo pao ranije ove godine, posebno u odnosu na euro, jer su strahovi da bi dramatično više carine na trgovinu s većinom glavnih partnera naštetile američkom gospodarstvu naveli investitore na oprez.

Ipak, pažnju bi trebalo obratiti na euro, što tvrdi i osnivač FIMA-e Milan Horvat koji je na svom LinkedIn profilu podijelio da je od početka 2025. do danas euro porastao za oko 13,5 posto u odnosu na američki dolar.

– Početkom siječnja, tečaj je bio oko 1,03 dolara za euro, da bi sada dosegnuo 1.1739 dolara za euro, što je najviša razina od 2021. godine. Kada u taj kontekst stavite upravo dogovoreni sporazum od 15 posto međusobnih carina između SAD-a i EU onda je zapravo EU ozbiljan dobitnik, jer će Amerikanci i dalje kupovati europsku robu gdje će Europljanima tečaj donijeti više dolara za istu količinu eura, a uvoz će nam pojeftiniti i kompenzirati carine tako da cijene u EU mogu ostati iste za domaće kupce – piše Horvat.

– Rast eura potaknut je prvenstveno zbog slabosti dolara uslijed američkih trgovinskih i financijskih nesigurnosti, ali i snažnijeg gospodarskog oporavka u Europi te smanjenja kamatnih stopa ECB-a. Da dodam još par podataka za usporedbu radi boljeg razumijevanja aktualnih ekonomskih događanja. Inflacija u SAD-u iznosi 2,7 posto, a referentna kamata FED-a je u rasponu od 4,25 do 4,50 posto. Inflacija u EU euro zoni je za skoro trećinu niža, na dva posto, a referentna kamata ECB-a je u rasponu od 2,00 do 2,15 posto što je duplo manje od američkih – dodaje Horvat.

Kako se zabrinutost zbog ekonomskih posljedica kažnjavajućih carina smiruje, pozornost investitora preusmjerava se na poslovne rezultate i sastanke središnjih banaka u Sjedinjenim Državama i Japanu u sljedećih nekoliko dana.

Očekuje se da će i Fed i Bank of Japan zadržati kamatne stope stabilnima na sastancima o politici ovog tjedna, ali trgovci će pratiti naknadne komentare kako bi procijenili vrijeme sljedećih poteza. Ulagači će također pratiti Trumpovu reakciju na odluku Feda. Američki predsjednik vršio je snažan pritisak na Fed da značajno smanji kamatne stope, a Trump se prošli tjedan činio blizu pokušaja otpuštanja predsjednika Feda, ali je odustao zbog poremećaja na tržištu koji bi vjerojatno uslijedio.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju