Biznis i politika
StoryEditor

Europa će krvariti - inflaciju gasi recesijom, a euro slabi

10. Lipanj 2022.

Europska središnja banka podiže referentne kamatne stope ipak ranije nego je većina upućenih očekivala i predviđala  – prva tranša rasta kreće već u srpnju, druga vjerojatno u rujnu. Naime, prvi se potez očekivao tek najesen, prije svega zato što su razlozi rasta cijena posve različiti od SAD-a, gdje ranije i brže podizanje kamata ima smisla.

Za razliku od europske, američka se ekonomija pregrijava već neko vrijeme, ondje, među ostalim, rastu i plaće, pa gašenje inflacije rastom kamata ima smisla. U Europi je rast cijena, najveći u posljednjih 40 godina, izravna posljedica pandemijskog zaključavanja, a zahuktala se s ratom, sankcijama i problemima u opskrbi plinom, naftom, sirovinama i žitaricama čije cijene na robnim burzama divljaju.

ECB je ranije od očekivanja ugasio i redovni program otkupa obveznica, (trebao je biti ugašen ove jeseni, ali raspored je poremetio rat u Ukrajini) – gasi se 1. srpnja, dok je krajem ožujka ugašen krizni pandemijski program kupnje obveznica (PEPP), vrijedan gotovo dva bilijuna eura.  

Euro otklizao u odnosu na dolar

Dakle, inflacija se gasi s barem dva fronta, gašenjem tiskanja novca i rastom kamata, što će vrlo vjerojatno Europu odvesti put recesije. S gospodarskim rastom i inače skromnijim od, primjerice, SAD-a ili Kine, te uz činjenicu da sankcije nametnute Rusiji najviše pogađaju upravo Europu, ECB je očito odlučio i recesijom pokušati ublažiti inflacijski udar.

Načelno, odluka ECB-a da agresivnije krene u podizanje kamatnjaka nije toliko iznenađujuća. Ono što jest iznenađenje krije se na deviznome tržištu – euro je u odnosu na dolar otklizao na 1,06, s tendencijom slabljenja. Naime, ako FED bude još podizao kamate (ovisno o tome koliko će iznositi stopa inflacije, čija se objava očekuje kroz koji sat), dolar će još jačati, a euro slabjeti.

Ono što je također prilično negativno iznenadilo jest burna reakcija tržišta obveznica – u roku od samo dva sata prinosi su na europske obveznice uzletjeli, posebno talijanskih koje su skočile čak 20 baznih bodova, čime se spread između talijanskih i njemačkih još više produbio. Rast spreada nije posebno iznenađenje, jer je talijanska ekonomija, zbog visoke razine duga, iznimno osjetljiva. I bilo bi manje-više sve okej da su u pitanju samo talijanske performanse. Nažalost, nisu, ugrožene su zemlje PIIGS-a (Portugal, Irska, Grčka, Španjolska i Italija) čije su javne financije i osjetljivost na dug nagrižene još u prošloj krizi.    

Dulja pauza u politici kamata

Možemo li procijeniti razvoj situacije i može li on ipak biti boljih izgleda od očekivano loših? Hrvoje Stojić, makroekonomist obveznih mirovinskih fondova PBZ/Croatia osiguranje, kaže da je, nakon iznad očekivane inflacije u svibnju (8,4 posto), straha zbog tempa rasta cijena u idućim mjesecima, rastućeg broja oponenata postupnom podizanju kamata (board ECB-a), među ključnim argumentima za ubrzanje tempa podizanja kamata - prognoza inflacije iznad 2 posto u 2024.!

image
foto

- Moglo bi se, međutim, dogoditi da eurozona uđe u recesiju koja će sama po sebi ohladiti inflaciju, pa bi svako podizanje kamata bilo kratkoga daha. Što ECB snažnije/brže steže, veće su šanse da će se ranije baviti ublažavanjem širenja spreadova na periferiji eurozone, posebno u kontekstu 2023. kada će značajno porasti neto ponuda obveznica, a ekonomski će rast osjetno usporiti. Značajno pogoršanje ekonomskih izgleda ili rizici recesije potkraj 2022. vjerojatno će prisiliti ECB na dulju pauzu u politici kamata ili na labavljenje politike – zaključuje Stojić.

A kakve će biti posljedice? Nije baš neko iznenađenje što mnogi analitičari kažu kako bi se posljedice mogle sumirati pod egidu 'Europa će krvariti'. Ne samo zato što klizi u recesiju (koju ne može sanirati cjepkanjem na zdravije i manje zdrave dijelove, jer većina je odluka u EU uglavnom političke, a manje ekonomske prirode) nego prije svega zato što je euro slab. Dio analitičara (anonimnih, naravno, jer mainstream doslovno jede sve one koji izgovaraju logične premise i konkluzije) stoga pita: koliko je pametno u najgore moguće vrijeme ulaziti u eurozonu?

02. srpanj 2022 06:53