Europa pred izazovom: Draghi kritizira AI regulativu i nultu emisiju

Bivši talijanski premijer Mario Draghi pozvao je u utorak na privremenu obustavu tj. pauzu dijela provedbe europske Uredbe o umjetnoj inteligenciji (AI Act) dok se ne razjasne mogući nedostaci regulacije. Njegov je apel upućen tijekom konferencije u Bruxellesu na kojoj se analiziralo provođenje preporuka iz njegova ključnog izvještaja iz 2024. Pravila iz AI Acta imaju za cilj regulirati AI sustave prema riziku koji predstavljaju za društvo od minimalnih obveza do strožih zahtjeva za visokorizične sustave, pa sve do zabrana.

- AI Akt, koji je stupio na snagu u kolovozu prošle godine, a u potpunosti će se primjenjivati od 2027., izvor je nesigurnosti - rekao je Draghi.

Draghi tvrdi da je Uredba izvor 'neizvjesnosti', naročito u sljedećoj fazi provedbe koja se odnosi na visokorizične AI sustave u sektorima kao što su kritična infrastruktura i zdravstvo.

- Prva pravila uključujući zabranu sustava ‘neprihvatljivog rizika’ uvedena su bez većih komplikacija. Kodeksi ponašanja koje su potpisali najveći razvojni igrači, uz smjernice Komisije iz kolovoza, razjasnili su odgovornosti - rekao je Draghi, pa dodao:  No sljedeća faza, koja se odnosi na visokorizične AI sustave u sektorima poput kritične infrastrukture i zdravstva, mora biti proporcionalna i podržavati inovacije i razvoj. Po mom mišljenju, primjena ove faze trebala bi se privremeno obustaviti dok bolje ne razumijemo moguće nedostatke – rekao je Draghi.

Zahtjevi industrije za odgodom

Ova je izjava uslijedila nakon što su industrijski čelnici ranije ove godine zatražili odgodu. Naime, poslovni sektor je već ranije tražio 'zaustavljanje sata' na AI Act, a taj je dokument potpisalo više od 40 europskih kompanija, uključujući ASML, Philips, Siemens i Mistral, u pismu predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen u srpnju 2025. čime su zatražili dvogodišnju pauzu kako bi se omogućila razumna primjena i pojednostavljenje novih pravila.

Međutim, kritičari upozoravaju da bi odgoda ili popuštanje pravila moglo narušiti ključne mehanizme odgovornosti i zaštite temeljnih prava. Organizacije kao što su Access Now, Centre for Democracy and Technology Europe, te BEUC (Europska organizacija potrošača) ističu da pojednostavljenje ne smije značiti deregulaciju.  Tvrtke koje posluju u zdravstvu, kritičnoj infrastrukturi, te u pružanju usluga koje mogu imati veliki utjecaj na ljudska prava, moraju se pripremiti na dodatne zahtjeve poput dodatne dokumentacije, procjene rizika, nadzora nakon primjene i transparentnosti.

Također, problemi su se za pružatelje digitalnih usluga već pojavili. Najnovije odredbe o općim AI sustavima (GPAI), poput ChatGPT-a i Gemini-a, izazvale su dodatna pitanja jer smjernice Komisije za pružatelje usluga nisu bile spremne na vrijeme. Prema izvještajima Euronewsa, nekoliko tvrtki, uključujući Google, tražilo je dodatno vrijeme za usklađivanje s dobrovoljnim kodeksom ponašanja za GPAI. Dodatno, u većini država članica Unije još uvijek nije jasno koja će institucija nadzirati usklađenost tvrtki s pravilima jer Komisija još nije objavila popis nadzornih tijela.

Pritisak SAD-a

U međuvremenu, čelnica EU za tehnologiju Henna Virkkunen najavila je da će Komisija u prosincu predstaviti tzv. paket digitalnog omnibusa, koji će pregledati postojeće zakonodavstvo o tehnologiji i koji bi mogao olakšati poslovanje smanjenjem obveza izvještavanja ili transparentnosti. Taj omnibus bi obuhvatio i EU pravila o AI-ju.

AI Akt je također posljednjih tjedana bio pod pritiskom američke administracije. Predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je uvođenjem 'značajnih dodatnih tarifa' zemljama koje provode zakonodavstvo koje cilja američke tehnološke tvrtke, 'osim ako se uklone ove diskriminirajuće mjere'.

Komisija je odgovorila da 'je suvereno pravo EU-a i njegovih država članica regulirati ekonomske aktivnosti na našem teritoriju, u skladu s našim demokratskim vrijednostima'.

Europa mora djelovati kao federacija

U svom obraćaju, bivši je talijanski premijer izrazio i sumnju u europski cilj nulte emisije vozila s unutarnjim izgaranjem do 2035. godine, tvrdeći da 'ciljevi počivaju na pretpostavkama koje više ne vrijede' za automobilsku industriju. Rok 2035. ključna je tema u okviru Strateškog dijaloga o budućnosti automobilske industrije koji Komisija vodi s predstavnicima sektora kako bi se osigurao glatki prijelaz na mobilnost s nultom emisijom.

Prema Draghiju, tržište električnih vozila raste sporije od očekivanog, dok 'europske inovacije zaostaju, modeli su skupi, a politika opskrbnog lanca fragmentirana.'

- Posljedica svega je da europski vozni park od 250 milijuna vozila stari, a emisije CO2 u posljednjim godinama jedva da su pale – naglasio je Draghi.

Također, kao što je već predložio u svom izvještaju prije godinu dana, nadolazeći pregled regulacije emisija CO2 'trebao bi slijediti tehnološki neutralan pristup i uzeti u obzir tržišne i tehnološke promjene.'

Draghi se osvrnuo i na potrebu reforme i veće integracije među državama članicama, što je već istaknuo u svom izvještaju.

- U nekim ključnim područjima Europa mora početi djelovati manje kao konfederacija, a više kao federacija - rekao je, aludirajući na ukidanje prava veta u odlučivanju ili barem smanjenje mogućnosti država da se udalje od zajedničkog projekta.

- Čak i bez promjene Ugovora, Europa već sada može mnogo više postići koncentriranjem projekata i udruživanjem resursa - dodao je, sugerirajući mehanizme poput 'poboljšane suradnje' između voljnih država članica.

Pozvao je i na razmatranje zajedničkog zaduživanja za zajedničke projekte, bilo na razini EU-a ili među koalicijom država članica.

- Zajedničko izdavanje obveznica omogućilo bi Europi financiranje većih projekata u područjima koja povećavaju produktivnost, inovacije, skalabilne tehnologije, R&D obrane ili energetske mreže gdje fragmentirano nacionalno financiranje više nije učinkovito - rekao je.

Promjena tona

Mario Draghi u svom izvješću iz 2024. relativno optimistično je ocijenio izvedivost ključnih europskih ciljeva. AI regulativa i cilj nulte emisije vozila do 2035. predstavljeni su kao ostvarivi pod uvjetom uspješne koordinacije EU, poticanja inovacija i integracije resursa i infrastrukture. Draghi je tada zagovarao tehnološki neutralan pristup, jasno definirane odgovornosti i usklađenu provedbu industrije.

Međutim, sada pokazuje znatno oprezniji ton. AI Act sada opisuje kao 'izvor nesigurnosti' i predlaže privremenu pauzu u primjeni kako bi se bolje procijenili rizici, osobito za visokorizične sustave. Cilj nulte emisije vozila do 2035. također se dovodi u pitanje, tržište električnih vozila raste sporije od očekivanog, inovacije kasne, a opskrbni lanac ostaje fragmentiran. Dok je izvješće nudilo idealni scenarij 'ako sve ide po planu', posljednja izjava odražava stvarne prepreke i potrebu za prilagodbom strategija.