Piše: Anamarija Mujanović
Započelo je godišnje održavanje plinovoda Sjeverni tok 1, koji provodi ruski plin u Njemačku, te se očekuje da će dotok biti prekinut deset dana što izaziva zabrinutost europskih vladi i tvrtki zbog mogućeg produženja zatvaranja uslijed rata u Ukrajini, prenosi Reuters.
Ovaj plinovod ispod Baltičkog mora prenosi 55 milijardi kubnih metara plina godišnje iz Rusije u Njemačku, a Rusija je prošli mjesec smanjila protok na 40 posto ukupnog kapaciteta cjevovoda te se kao glavni razlog navodi odgođeni povrat opreme koju servisira njemački Siemens Energy u Kanadi.
Iako bi održavanje trebalo biti gotovo do 21. srpnja, u Europi se strahuje da bi Rusija mogla produžiti planirano održavanje kako bi dodatno ograničila europsku opskrbu plinom i tako poremetiti planove za punjenje skladišta za zimu te pojačati već postojanu krizu.
Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck već je najavio mogućnost suočavanja s obustavom protoka plina kroz Sjeverni tok 1.
- Na temelju obrasca koji smo vidjeli, sada ne bi bilo iznenađujuće da se pronađe neki mali, tehnički detalj i onda bi mogli reći 'sada ga više ne možemo uključiti' - rekao je Habeck krajem lipnja.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je tvrdnje da Rusija koristi naftu i plin za vršenje političkog pritiska, rekavši da je prekid održavanja redoviti planirani događaj i da nitko ne 'izmišlja' nikakve popravke.
Postoje i drugi veliki plinovodi iz Rusije u Europu, ali tokovi postupno opadaju. Ukrajina je još u svibnju zaustavila jednu tranzitnu rutu plina, okrivljujući miješanje okupacijskih ruskih snaga, a Rusija je prekinula opskrbu plinom u nekoliko europskih zemalja koje nisu udovoljile njezinom zahtjevu za plaćanje u rubljima.
– Posljednjih nekoliko mjeseci pokazalo je jednu stvar: Putin ne poznaje tabue. Stoga se ne može isključiti potpuni prekid opskrbe plinom kroz plinovod Sjeverni tok – izjavio je Timm Kehler, direktor njemačke industrijske udruge Zukunft Gas.
Njemačka je tijekom vikenda pozdravila odluku Kanade da izda 'vremenski ograničenu i opozivu dozvolu' kako bi se omogućilo vraćanje opreme za plinovod Sjeverni tok 1, ali ukrajinsko ministarstvo energetike i vanjskih poslova navodno je izrazilo duboko razočarenje te su pozvali Kanadu da poništi odluku koju smatraju podilaženjem 'ruskim hirovima'.
Zongqiang Luo, plinski analitičar u konzultantskoj tvrtki Rystad Energy, rekao je da 'nije nemoguće' da Gazprom može iskoristiti bilo kakvu odgodu kao opravdanje za produljenje razdoblja održavanja.
Prethodnih je godina razdoblje održavanja na Sjevernom toku 1 trajalo u prosjeku deset do dvanaest dana te je uvijek završavalo na vrijeme, no nije neuobičajeno da se otkriju dodatni kvarovi tijekom rutinskog održavanja na cjevovodima ili plinskoj infrastrukturi te operateri svakako mogu produljiti prekide ukoliko je to potrebno.
Iako se potpuni prekid isporuke plina smatra malo vjerojatnim, Gazprom nije preusmjeravao tokove kroz druge plinovode, što znači da je produljena smanjena brzina protoka vjerojatna, objasnili su analitičari Goldman Sachsa.
Njemačka je pak prešla u drugu fazu troslojnog hitnog plinskog plana, tako da se trenutno nalazi korak do ograničavanja potrošnje goriva, a vladajući obustavu dotoka ruskog plina usko povezuju s recesijom te bi udarac na njemačko gospodarstvo mogao iznositi 193 milijarde eura u drugoj polovici ove godine, pokazuju podaci Bavarskog industrijskog udruženja (vwb).
– Nagli prekid uvoza ruskog plina također bi imao značajan utjecaj na radnu snagu u Njemačkoj – rekao je Bertram Brossardt, generalni direktor vwb-a te je naglasio da bi oko 5,6 milijuna radnih mjesta moglo biti pogođeno ovom krizom.
Utjecaj bi mogao biti i širi jer potpuno zaustavljanje uvoza bi europske cijene plina zadržalo na nenormalnoj razini što bi značilo dodatno opterećenje industrije, ali i kućanstava.
U skladu s time, veleprodajne nizozemske cijene plina od prošlog su srpnja porasle za više od 400 posto.
– Ako se Sjeverni tok prekine ili ako Njemačka izgubi sav svoj ruski uvoz, tada će se učinak osjetiti na cijeloj sjeverozapadnoj Europi – naglasio je nizozemski ministar energetike Rob Jetten.
U intervjuu za Reuters Jetten je u četvrtak rekao da nizozemsko plinsko polje Groningen još uvijek može biti pozvano da pomogne susjednim zemljama u slučaju potpunog prekida opskrbe iz Rusije, ali da bi povećanje proizvodnje moglo izazvati potrese.
No, zaustavljanje opskrbe kroz Sjeverni tok 1 naštetilo bi Rusiji kao i zapadnoj Europi. Rusko ministarstvo financija u lipnju reklo da očekuje 393 milijarde rubalja, odnosno oko 6,4 milijarde dolara više prihoda od nafte i plina nego što je predviđeno u planiranom proračunu dok se za srpanj očekuje 259 milijardi rubalja više od predviđenog.