Europska autoindustrija pred kolapsom, Von der Leyen traži rješenja

Trenutačna kriza koja pogađa europsku automobilsku industriju predstavlja ozbiljnu prijetnju gospodarskoj budućnosti Europe. Može li summit između predstavnika sektora i Ursule von der Leyen, zakazan za petak, pružiti prijeko potreban spas? Industrija automobila u Europi je 'u smrtonosnoj opasnosti', upozorio je Izvršni potpredsjednik Europske komisije za prosperitet i industrijsku strategiju Stéphane Séjourné prije nekoliko mjeseci, ne birajući riječi. Posustala prodaja, visoke cijene energije, rastuća globalna konkurencija te nesigurno regulatorno i trgovinsko okruženje gurnuli su sektor u spiralu krize, prenosi Euro News.

- Postoji rizik da će buduća karta globalne autoindustrije biti iscrtana bez Europe - rekao je Séjourné u travnju.

Kako bi se pozabavila najhitnijim izazovima sektora, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u petak će u Bruxellesu okupiti vodeće direktore automobilskih kompanija. To će biti treći i posljednji krizni sastanak ove vrste u 2025., te dio 'Strateškog dijaloga o budućnosti automobilske industrije' koji je pokrenula Komisija. Sastanak je predviđen da traje tri sata, no ostaje pitanje hoće li donijeti novi zamah industriji.

Planovi i frustracije industrije

Prošlog proljeća EU je predstavila Industrijski akcijski plan koji uključuje fondove za proizvođače baterija – prije svega 1,8 milijardi eura kroz program Battery Booster i dodatnu milijardu za istraživanje baterija u okviru programa Horizon Europe. Međutim, takve inicijative nisu promijenile opći sumorni pogled na budućnost.

- Osjećaj hitnosti nije nestao. Potrebno nam je više akcije - rekla je Sigrid de Vries, glavna direktorica Europske udruge proizvođača automobila (ACEA).

Proizvođači automobila posebno su frustrirani zbog nedostatka pragmatičnog plana transformacije sektora. U nedavnom otvorenom pismu Ursuli von der Leyen, predsjednici ACEA-e i Europske udruge dobavljača za automobilsku industriju (CLEPA), Ola Källenius i Matthias Zink, istaknuli su da europski plan transformacije 'mora nadilaziti idealizam i priznati trenutačne industrijske i geopolitičke realnosti'.

Prema njima, za poticanje prelaska na električna vozila potrebni su niži troškovi energije za punjenje, veći poticaji za kupnju, porezne olakšice te ravnomjernija raspodjela punionica diljem Europe.

Stagnacija tržišta električnih vozila

Trenutno tržišni udio električnih vozila na baterije u Europi stagnira na oko 15 posto, što nije dovoljno za značajan proboj. Mnogi potrošači još uvijek oklijevaju kupiti električni automobil jer u Europi nema dovoljno punionica – čak 75 posto njih nalazi se u samo tri zemlje: Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj.

Diljem EU-a trenutno postoji oko 880 tisuća javnih punionica. No, prema procjenama ACEA-e, do 2030. trebat će ih čak 8,8 milijuna – što znači da bi svake godine trebalo instalirati 1,5 milijuna novih punjača, gotovo deset puta više nego danas. Zbog sve većih ekonomskih i pravnih izazova, industrija zahtijeva reviziju postojećih CO₂ regulativa.

- Ispunjavanje strogih ciljeva smanjenja emisija za automobile i kombije za 2030. i 2035. u današnjim uvjetima više nije izvedivo - napisali su čelnici ACEA-e i CLEPA-e.

Umjesto toga traže veću fleksibilnost i pragmatizam kada je riječ o pogonskim tehnologijama, naglašavajući da se kupce 'ne može prisiliti na određenu vrstu automobila'.

Nova konkurencija i kineska dominacija

Godinama je elektrifikacija bila ključna globalna strategija za postizanje nulte emisije, a vozila postaju sve povezanija i sve više nalikuju 'računalima na kotačima', ovisna o čipovima i softveru. To je otvorilo vrata novim igračima iz sektora baterija i tehnologije, dok većina europskih proizvođača i dalje zaostaje za azijskim konkurentima.

U 2024. samo je jedan automobil proizveden u EU, Volkswagen ID.3, ušao među deset najprodavanijih električnih vozila na svijetu. Kina je, zahvaljujući dominaciji u proizvodnji baterija i niskim troškovima rada, postala globalno središte proizvodnje električnih vozila. Ujedno je i daleko najveće tržište: prošle godine u Kini je prodano više od 32 milijuna vozila, od čega polovica električnih, dok je u EU prodano 11 milijuna, a u SAD-u 15 milijuna. Na sajmu automobila IAA Mobility u Münchenu broj kineskih izlagača porastao je za 40 posto, dosegnuvši rekordnu razinu.

Trumpove tarife i industrijska otpornost

Kombinacija rastuće kineske dominacije i tarifa koje je na europske automobile uveo Donald Trump dodatno pritišće industriju. Bivši talijanski premijer i predsjednik ECB-a Mario Draghi u svom izvješću o konkurentnosti EU-a upozorio je da je ključno razviti industrijsku otpornost. No, drugi stručnjaci pozivaju na suradnju s Kinom.

- Potrebni su nam bliži odnosi s Kinom, a ne distanciranje. Bilo bi glupo ne surađivati s Kinezima jer oni drže sve karte u rukama - rekao je Ferdinand Dudenhöffer, ekonomist i direktor Center Automotive Researcha u Njemačkoj.

Što je na kocki

Na kocki je opstanak europske autoindustrije, koja se često opisuje kao industrijska kralježnica EU-a. Ona zapošljava više od 13 milijuna ljudi (više od šest posto ukupne zaposlenosti u Uniji) i pridonosi otprilike bilijun eura BDP-u EU-a.

U Njemačkoj, Švedskoj i nekim istočnoeuropskim državama industrija automobila čini više od 10 posto radne snage u proizvodnji. Samo prošle godine u Njemačkoj je izgubljeno 50 tisuća radnih mjesta u tom sektoru, što je izazvalo šok diljem kontinenta. Premda je Njemačka dom nekih od najpoznatijih automobilskih marki, njihov opstanak više nije zajamčen. Upozorava na to i primjer Ujedinjenog Kraljevstva, čija je industrija nekada dominirala, a danas je ostao samo jedan brend u britanskom vlasništvu – Morgan, koji proizvodi  sportske automobile.

- Svako izgubljeno radno mjesto, svaka zatvorena tvornica, više se neće vratiti. Ako se automobilska industrija uruši i oslabi, gospodarske perspektive Europe mogle bi biti razorene godinama - upozorava Dudenhöffer