Europska digitalna iskaznica i manje birokracije do 2027.

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije stavilo je u javno savjetovanje Akcijski plan razvoja javne uprave za razdoblje 2025.-2027. Dio pokazatelja koji se predviđaju tim planom isti je kao i u Nacionalnom planu razvoja javne uprave do 2027., no u pojedinim su segmentima postavljeni ambiciozniji ciljevi.

Plan predviđa porast zadovoljstva građana javnom upravom, značajno veći broj jedinica lokalne samouprave uključenih u zajedničko obavljanje poslova te znatno veći udio korisnika digitalnih javnih usluga.

Najveći se pomak očekuje u kvaliteti javnih usluga. Udio stanovništva koje je zadovoljno posljednjim iskustvom korištenja javnih usluga trebao bi do 2027. porasti na 82 posto, sa sadašnjih 68 posto. Znatno se podiže i cilj za administrativno rasterećenje građana, s 20 posto u Nacionalnom planu na 40 posto u Akcijskom, dok bi troškovne olakšice za poduzetnike kumulativno do kraja razdoblja trebale dosegnuti 770 milijuna eura.

 

U području digitalne transformacije ambicije su znatno veće nego prije. Dok je Nacionalni plan imao ciljanu vrijednost od 75 i 85 za dostupnost digitalnih usluga za građane i poduzeća, sada se te vrijednosti podižu na 91 odnosno 90. Plan predviđa i uvođenje Europske lisnice digitalnog identiteta, kojom će se omogućiti pristup javnim uslugama u cijeloj Europskoj uniji, kao i integraciju pet postojećih evidencija u jedinstveni registar osobnih stanja građana te automatiziranu razmjenu podataka između javnopravnih tijela uz poštivanje zaštite osobnih podataka.

 

Povećava se i udio službenika koji prolaze programe obrazovanja i osposobljavanja, sa 65 posto na 85 posto, a za tu svrhu trebalo bi se ulagati najmanje 400 eura godišnje po službeniku.

 

I decentralizacija dobiva ambiciozniji okvir. Umjesto ranije postavljenog cilja od više od 40 posto jedinica lokalne samouprave koje su uključene u zajedničko obavljanje poslova, sada se planira više od 50 posto. Država to planira potaknuti s 15 milijuna eura u trogodišnjem razdoblju. Udio prihoda općina, gradova i županija u BDP-u trebao bi porasti s 8,9 posto u 2025. na više od 10 posto do kraja razdoblja. (6,9 posto u 2019. godini).

 

Iako su u pojedinim područjima ambicije povećane, u mnogima su ciljevi ostali isti. Zadovoljstvo zaposlenih u javnoj upravi ostaje na 80 posto, a udio službenika u hibridnom radu na najmanje 20 posto.

 

Hoće li se svi ovi ciljevi i ostvariti ovisit će, naravno, o provedbi. Njihovo ostvarenje pokazat će hoće li se javna uprava doista transformirati u učinkovit servis građana i gospodarstva ili će i ovaj plan ostati popis dobrih namjera. Za provedbu svih mjera predviđeno je 128,89 milijuna eura u razdoblju 2025.-2027., dok će ukupni iznos potrebnih sredstava do kraja ciklusa provedbe iznositi 180,41 milijun eura.