Plan EU-a o prekidu uvoza ruskog plina do 2027. ide na štetu građana zbog skupljeg američkog LNG-a i rasta cijena energije
Europska komisija u lipnju će predstaviti prijedlog zakonskih mjera kojima bi se najkasnije do kraja 2027. obustavio uvoz ruskog plina u Europsku uniju, uključujući i postojeće dugoročne ugovore. Prema nacrtu dokumenta u koji je uvid imala agencija Reuters, Komisija također predlaže zabranu sklapanja novih ugovora o uvozu ruskog plina, kao i prekid kupnje na promptnom tržištu (tzv. spot ugovori) najkasnije do kraja 2025.
Radi se o dijelu dugo očekivane strategije za energetsko odvajanje EU-a od Rusije, koja je bila najavljena još 2022. godine, nakon što je Moskva započela punu invaziju na Ukrajinu. Tada je Europska unija postavila neobvezujući cilj da do 2027. prekine uvoz svih ruskih fosilnih goriva.
Iako su EU članice već uvele zabrane na uvoz ruskog ugljena i pomorskih isporuka sirove nafte, plin zasad nije obuhvaćen sankcijama zbog protivljenja nekoliko članica, posebno Slovačke i Mađarske, koje i dalje velik dio svojih potreba pokrivaju iz ruskih cjevovoda. Uvođenje sankcija zahtijeva jednoglasnu potporu svih 27 država članica.
Ruski plin i dalje čini značajan dio europske potrošnje
Prema podacima Europske komisije i nezavisnih analitičkih kuća, oko 19 posto plina koji se troši u EU još uvijek dolazi iz Rusije, i to uglavnom putem plinovoda Turski tok (TurkStream), te isporukama ukapljenog prirodnog plina (LNG). To je značajan pad u odnosu na 2021., kada je Rusija opskrbljivala gotovo 40 posto ukupnih potreba Unije.
Jedan od ključnih izazova su postojeći dugoročni ugovori s ruskim državnim divom Gazpromom, koji sadrže klauzule ‘uzmi ili plati‘ (take-or-pay). Te klauzule obvezuju europske kupce da plaćaju ugovorene količine čak i ako ih ne preuzmu, što otežava jednostrano odustajanje bez financijskih posljedica. Komisija već mjesecima istražuje pravne mehanizme koji bi europskim tvrtkama omogućili raskid tih ugovora bez visokih penala, no nacrt dokumenta zasad ne otkriva konkretne metode.
Pravni stručnjaci upozoravaju da će biti izuzetno teško pozvati se na ‘višu silu‘ jer bi Gazprom vjerojatno pokrenuo arbitražne postupke zbog kršenja ugovornih obveza.
EU će se sve više oslanjati na američki LNG
U kontekstu diverzifikacije izvora, Europska unija sve se više oslanja na ukapljeni prirodni plin iz SAD-a, čije su isporuke u Europu u 2023. dosegle rekordne razine. Podaci Eurostata pokazuju da je SAD prošle godine postao najveći pojedinačni dobavljač LNG-a u EU, s udjelom od oko 46 posto ukupnog uvoza tog energenta. Time je ispunjen i dugogodišnji zahtjev bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je od Bruxellesa tražio povećanje uvoza američke energije kao način smanjenja trgovinskog suficita s Europom.
U nacrtu europskog dokumenta navodi se kako bi planirana zabrana ruskog plina, ‘ako se provede u skladu s razvojem globalnog tržišta i uz osiguranje pouzdanih dobavljača‘, trebala imati ‘ograničen utjecaj na cijene energije i sigurnost opskrbe‘ u Europi. No Komisija priznaje i kako je ključni uvjet da mjere više štete Moskvi nego državama članicama.
Odgođeno objavljivanje
Objava ‘energetskog puta prema slobodi od Rusije‘ trebala je biti u ožujku, no odgođena je zbog neizvjesnosti oko geopolitičkih događanja, uključujući moguće promjene u ukrajinskom ratu. Više diplomatskih izvora potvrdilo je da Sjedinjene Američke Države aktivno potiču pregovore za prekid vatre i moguće mirovne pregovore između Kijeva i Moskve, što bi moglo otvoriti vrata reviziji nekih sankcija, uključujući i one koje se odnose na energente.
Za sada, europski kurs ostaje jasan: prekinuti višedesetljetnu energetsku ovisnost o Rusiji, smanjiti politički rizik i povećati sigurnost opskrbe. No uspjeh tog plana ovisit će o solidarnosti među članicama, pravnoj kreativnosti Komisije i možda najvažnije o volji tržišta da prihvati novu energetsku arhitekturu Europe.