Europska komisija uvodi carine od 50 posto na uvoz čelika

U potezu koji se rijetko viđa, Europska komisija odlučila je upotrijebiti svoje 'protekcionističke zube' kako bi zaštitila domaću čeličnu industriju. Na prijedlog Bruxellesa, količina čelika koja se može uvesti bez carine u EU bit će prepolovljena, s dosadašnjih 30,5 na 18,3 milijuna tona godišnje. Na sav čelik koji premaši tu kvotu, primjenjivat će se carina od 50 posto, dvostruko više nego dosad.

- Globalni višak kapaciteta ozbiljno ugrožava našu industriju. Moramo reagirati odmah - poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, dodavši kako će Komisija 'nastaviti surađivati s industrijom, državama članicama i globalnim partnerima, uključujući WTO, kako bi pronašla dugoročna rješenja za zajedničke izazove.'

Europski čelik pod pritiskom kineskih subvencija

Prema podacima OECD-a, globalni višak čeličnih kapaciteta dosegnuo je 600 milijuna tona u 2023., a sljedeće se godine očekuje više od 720 milijuna tona. Europski proizvođači pritom rade s tek 67 posto kapaciteta, dok se suočavaju s konkurencijom jeftinog, često subvencioniranog čelika iz Kine.

- Trenutačno globalni kapaciteti za proizvodnju čelika višestruko premašuju potražnju unutar Europske unije više od pet puta - izjavio je visoki dužnosnik EU-a, naglasivši da je 'europska čelična industrija jedina u svijetu koja u posljednjim godinama smanjuje instalirane kapacitete'.

Prema podacima sindikata IndustriAll, u protekloj je godini u EU izgubljeno oko 18 tisuća radnih mjesta u sektoru čelika. Komisija procjenjuje da bi nove mjere mogle povećati iskorištenost proizvodnih kapaciteta na 80 posto.

Pravilo 'melt and pour'

Paket mjera uključuje i tzv. 'melt and pour' (taljenja i lijevanja) pravilo, prema kojem će uvoznici morati prijaviti zemlju u kojoj je čelik stvarno otopljen i izliven. Cilj je spriječiti praksu preusmjeravanja kineskog čelika kroz treće zemlje, poput Turske ili Vijetnama, kako bi se izbjegle EU carine. Glavni dobavljači čelika u EU-u prošle su godine bile Turska, Indija, Južna Koreja, Vijetnam i Kina.

Nove kvote primjenjivat će se i na Sjedinjene Države, unatoč činjenici da EU i Washington paralelno vode pregovore o smanjenju američkih carina od 50 posto na europski čelik i aluminij. Bruxelles pritom računa na zajednički interes u suzbijanju globalnih viškova.

Da bi stupile na snagu, mjere moraju dobiti odobrenje Vijeća EU-a i Europskog parlamenta.

Lobistička organizacija EUROFER, koja okuplja najveće europske proizvođače čelika, izrazila je optimizam, tvrdeći da među državama članicama i zastupnicima postoji široka podrška protekcionističkim mjerama.

Mjere su, inače, u skladu s prijedlogom koji je u srpnju predložila Francuska, a podržalo ga je još deset članica EU-a te 107 zastupnika Europskog parlamenta iz skupina EPP-a, S&D-a i Renew Europe.

No ključnu riječ sada ima Njemačka, vodeća europska automobilska industrija.

Pobuna automobilske industrije

Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) upozorilo je da bi ove mjere mogle ozbiljno ugroziti domaću automobilsku industriju. Iz udruženja ističu da europski proizvođači automobila oko 90 posto čelika nabavljaju unutar EU-a te su najviše zabrinuti zbog inflatornog utjecaja koji će ograničenja imati na cijene na europskom tržištu.

- Dramatično smanjenje kvota i udvostručenje carine izvan kvote na 50 posto značajno će smanjiti mogućnost ublažavanja pritiska na europskom tržištu putem uvoza -  stoji u priopćenju ACEA-e.

Dodaju kako će novo pravilo o podrijetlu, temeljeno na principu 'taljenja i lijevanja', dodatno ograničiti uvoz i 'stvoriti ogroman administrativni teret za europske korisnike uvezenih proizvoda od čelika'.

- Smatramo da parametri koje je predložila Komisija idu predaleko u ograđivanju europskog tržišta. Moramo pronaći bolju ravnotežu između potreba europskih proizvođača i korisnika čelika u ovoj mjeri – rekla je glavna direktorica ACEA-e Sigrid de Vries.