Europska središnja banka mora biti oprezna s pretjeranim smanjenjem kamatnih stopa jer su troškovi posudbe već blizu razine koja više ne sputava gospodarstvo, a smanjenje bi moglo imati negativan učinak, smatra članica Izvršnog odbora Isabel Schnabel u intervjuu za Bloomberg. Dužnosnici mogu nastaviti s labavljenjem monetarne politike, ali bi to trebali činiti samo postupno kako bi se izbjeglo spuštanje stopa ispod takozvanog neutralnog praga.
- S obzirom na izglede za inflaciju, mislim da se postupno možemo kretati prema neutralnoj razini ako pristigli podaci nastave potvrđivati našu osnovnu vrijednost - rekla je Schnabel, upozorivši da se ne ide predaleko s tim.
Ove primjedbe potiču sve intenzivniju raspravu o tome kako bi ESB trebala reagirati na pogoršanje gospodarstva eurozone uz inflaciju koja se približava ciljnoj razini od dva posto brže nego što je ranije predviđeno. Rasprave o tempu popuštanja postaju žustre i dodatno komplicirane povećanom globalnom neizvjesnošću, posebno zbog trgovinskih carina koje će vjerojatno pratiti povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Ulagači očekuju da će stope sljedeće godine pasti na oko 1,75 posto, što je Schnabel priznala da je u suprotnosti s njezinom vlastitom procjenom. Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg vide njihov pad na dva posto u drugoj polovici 2025. Čak i ako bi inflacija bila manja, smanjenje stopa moglo bi se pokazati kontraproduktivnim ako temeljni ekonomski problemi uzrokuju pad, upozorila je.
Schnabel je navela da trenutačno ne vidi rizik od recesije, što je suprotno stajalište u odnosu na prošlotjednu procjenu guvernera talijanske središnje banke Fabia Panette, koji je pozvao na veći fokus na ‘tromost gospodarstva‘ i rekao da su stope vjerojatno daleko od neutralne.
- Imamo mnogo veći javni dug, veću rascjepkanost i potrebna su značajna ulaganja kako bismo se uhvatili u koštac s izazovima s kojima se suočavamo - rekla je i dodala da postoji potencijalno povećanje produktivnosti zbog AI revolucije.
Što se tiče inflacije, Schnabel je uvjerena da će sljedeće godine dosegnuti dva posto, unatoč još uvijek visokim pritiscima na cijene u sektoru usluga. Neki dužnosnici upozoravaju da bi rast cijena mogao postati preslab ako stope predugo ostanu visoke, a guverner Banke Francuske Francois Villeroy de Galhau rekao je prošli tjedan da će dužnosnici obratiti veliku pozornost na takve opasnosti. Schnabel to ne smatra značajnim rizikom i očekuje da će projekcije za prosinac Europske središnje banke pokazati da inflacija ostaje blizu cilja u srednjoročnom razdoblju.
Iako je Trumpov povratak još jedan eventualni problem za Europsku središnju banku, ograničene informacije o tome što će on zapravo učiniti znače da je prerano donositi zaključke, rekla je. Carine bi ugrozile rast, ali cjenovne implikacije su manje jasne, zaključila je Schnabel, dodajući da bi veći protekcionizam trebao u konačnici imati neki inflacijski učinak.