‘;
Što dolazi poslije NPOO-a: što će se dogoditi kad taj snažni izvor financiranja – i ključni motor rasta – presuši?
U nešto više od tri godine Hrvatska je iz Mehanizma za oporavak i otpornost (MOO) povukla četiri i pol milijarde eura – manje od pola ukupno predviđenih sredstava. Do kraja kolovoza 2026. trebamo zatražiti isplatu još 5,6 milijardi eura, ali tek ako ispunimo sve preostale reforme i investicije koje smo si sami zadali. Posao nije lak: isplata šeste tranše već kasni zbog neprovedene reforme upravljanja državnim poduzećima, a za četiri preostale rate moramo ispuniti još 253 reformska i investicijska cilja.
Za usporedbu, za šest dosad zatraženih tranši ispunjena su 183 cilja. Iako su neki projekti već počeli, vremena za dovršetak popisa zadataka sve je manje. Uz pitanje koliko ćemo novca uopće iskoristiti još je važnije ono što dolazi poslije: što će se dogoditi kad taj snažni izvor financiranja – i ključni motor rasta – presuši? Doduše, kad je riječ o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), Hrvatska u odnosu na druge članice EU-a jako dobro stoji, no to se ne može reći za iskorištavanje sredstava iz tekuće financijske perspektive (od 2021. do 2027.).
– Hrvatska je trenutačno treća najlošija, nakon Malte i Španjolske, u isplatama iz tekuće financijske perspektive, od 2021. do 2027. Tempo objave natječaja nikako ne zadovoljava, osobito za poduzetnike, kojih je bilo toliko da se mogu nabrojiti na prste jedne ruke. To bi u idućem razdoblju moglo rezultirati otvaranjem pet, šest ili više natječaja istodobno i stvaranjem uskih grla u tijelima koja trebaju vrednovati i provoditi te projekte. Upravo je nepoštovanje rokova iz Plana objave natječaja jedan od ključnih problema koji onemogućuju kvalitetno poslovno planiranje. Uz to se razdoblje evaluacije projekata zna protegnuti do godinu dana – navodi direktor i osnivač tvrtke Omnia Solutions Davor Nikolić, koji se nada da kašnjenje s isplatom šeste tranše neće zaustaviti povlačenje svih dostupnih sredstava iz tog izvora.
No što slijedi nakon što se iskoriste i ta sredstva? Na kolike ćemo iznose moći računati u budućnosti? Pogledamo li dosadašnje uplate iz EU-a u državni proračun, koje se evidentiraju pod stavkom ‘pomoći‘, i planove Ministarstva financija za iduće godine, jasno je da je 2023. bila dosad najizdašnija. Tada je u proračun pristiglo 4,6 milijardi eura. Lani je bilo planirano 3,6 milijardi eura, no rebalansom je taj iznos smanjen na 3,2 milijarde. Za ovu godinu predviđen je prihod od 3,7 milijardi eura iako bi kašnjenje sa šestom tranšom – i posljedično s isplatama koje slijede – moglo ugroziti te planove. U 2026. očekuje se 3,9 milijardi eura, no već 2027. prihod pada na 2,6 milijardi zato što će isplate iz NPOO-a tada prestati. Projekcija za 2028. zasad i dalje nema jer novi financijski okvir Europske unije još nije definiran, no sve upućuje na to da će bujica novca iz europskih fondova postupno slabjeti kako Hrvatska bude jačala svoj gospodarski položaj.
Cijeli članak o europskim sredstvima čitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.