Europska unija od 2026. naplaćuje uvoz prema emisijama CO₂

U 2026. godini Europska unija uvodi prvi u svijetu integrirani mehanizam za oporezivanje uvezenih proizvoda na temelju emisija CO₂,  takozvani CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism). Taj će potez navodno promijeniti dinamiku međunarodne trgovine te presuditi tko postaje lider niskougljične industrije, a tko plaća cijenu neaktivnosti.

Europska komisija posljednjih je godinu dana kroz svoj Međunarodni tim za određivanje cijene ugljika surađivala s više od 40 država u razvoju nacionalnih tržišta emisija nastojeći potaknuti najveće svjetske zagađivače, poput Kine i Indije da svoje postojeće sheme učine učinkovitijima.

CBAM je odgovor EU-a na tzv. 'carbon leakage', situaciju u kojoj se proizvodnja, zbog strožih pravila o emisijama u EU, premješta u zemlje s labavijim standardima. Mehanizam uvodi princip da uvoznik mora platiti naknadu na uvezeni proizvod koja odgovara CO₂ emisijama koje su nastale pri njegovoj proizvodnji.  U prijelaznoj fazi (od 1. listopada 2023. do kraja 2025.) uvoznici su bili obvezni prijavljivati količine i emisije 'ugrađene' u CBAM-robama, ali bez plaćanja naknada a od 1. siječnja kreće novi redoviti režim.

Globalni val tržišta emisija

Prema Izvješću Svjetske banke o cijenama ugljika za 2025., tržišta emisija ili sustavi trgovanja emisijskim jedinicama sada pokrivaju 28 posto svih globalnih emisija CO₂. Ukupno 80 zemalja uvelo je neki oblik naplate emisija što je ogroman skok u odnosu na samo deset država koje su to činile 2005. godine. U posljednjih godinu dana Brazil i Turska donijeli su zakone koji omogućuju formiranje nacionalnih tržišta ugljika, dok je Japan svoj dosadašnji dobrovoljni sustav pretvorio u obvezni.

U ožujku je Kina proširila svoj sustav trgovanja emisijama na ključne industrije, aluminij, čelik i cement te sve sektore koji su obuhvaćeni europskim CBAM-om. Peking također razvija vlastiti okvir za praćenje emisija s više od 50 standarda, koji bi trebao biti dovršen do kraja 2025. godine. U Bruxellesu ističu kako očekuju i napredak u Meksiku, uoči klimatskog samita COP30 koji se u studenom održava u Brazilu.

Europa kao uzor i trn u oku

EU-ov sustav trgovanja emisijama (EU ETS), pokrenut 2005. godine, a temelji se na modelu 'cap-and-trade' kojim se postavlja ukupna gornja granica emisija, a poduzeća u energetski i industrijski intenzivnim sektorima (poput proizvodnje struje, čelika i cementa) moraju kupiti dozvole za svaku tonu ispuštenog CO₂. Trenutna cijena emisijske dozvole u EU kreće se oko 76 eura po toni CO₂, što je manje nego prošle godine, kad je dosegla gotovo 100 eura, ponajprije zbog veće proizvodnje čiste energije i slabije potražnje za fosilnim gorivima.

Od početka nove godine, Unija će početi naplaćivati CBAM naknadu za uvezene proizvode iz zemalja koje nemaju usporediv sustav određivanja cijene ugljika. Time se želi ukloniti nejednak položaj europskih proizvođača koji već plaćaju emisijske troškove. Europski povjerenik za klimatsku politiku Wopke Hoekstra izjavio je da kombinacija sve većeg priznanja učinkovitosti ETS-a i implementacije CBAM-a potiče druge zemlje da uvedu vlastite mehanizme.

--Cijena ugljika postaje globalno prihvaćen instrument. To je iznimno učinkovito diplomatsko oruđe -  rekao je Hoekstra.

Pritisak i prijepori

Sukladno pravilima CBAM-a, iznosi koje su proizvođači već platili za emisije u zemlji podrijetla mogu se odbiti od naknade koju će plaćati pri uvozu u EU. Upravo je ta mogućnost potaknula mnoge izvozne zemlje da ojačaju ili uvedu vlastite sustave kako bi smanjile trošak europskog poreza.

No, unatoč tomu, brojne zemlje, među njima Brazil, Indija i Kina, kritizirale su CBAM kao jednostranu trgovinsku mjeru koja bi mogla imati 'kaznene posljedice' za gospodarstva u razvoju. I američka administracija Donalda Trumpa ranije je iskazala zabrinutost, uz pritiske domaće industrije koja strahuje od gubitka konkurentnosti na europskom tržištu.

Brazil želi 'koaliciju' za pravednije cijene ugljika

Kao domaćin predstojećeg klimatskog samita COP30, Brazil planira iskoristiti međunarodni skup za promicanje ideje o globalnoj koaliciji za cijene ugljika u kojoj bi sudjelovali EU, Kina i druge velike ekonomije. Prijedlog brazilskog Ministarstva financija predviđa usklađene standarde za trgovanje emisijama i carinske naknade, ali i snižene CBAM tarife za zemlje s nižim prihodima, dok bi najsiromašnije države bile potpuno oslobođene. Brazil također zagovara da se dio prihoda od CBAM-a koristi za financiranje klimatskih projekata u zemljama u razvoju što je prijedlog koji je EU zasad odbacio.

Brojne države koje surađuju s Europskom komisijom zanimaju se kako je EU uspjela stabilizirati vlastito tržište emisija kroz rezervu za stabilnost tržišta te kako povezuje sustav praćenja, izvještavanja i trgovanja emisijama. Neke zemlje, poput Brazila, već usmjeravaju prihod od prodaje emisijskih dozvola u projekte zaštite okoliša, primjerice očuvanje amazonskih prašuma.

U konačnici, s rastućim brojem nacionalnih shema, pitanje više nije hoće li svijet uvesti globalno određivanje cijene ugljika nego kako će se te cijene uskladiti i tko će od toga najviše profitirati.