Europska unija traži trgovinske saveznike u Aziji i Latinskoj Americi

Nestabilnosti u svjetskoj trgovini, izazvane politikama Sjedinjenih Američkih Država, potaknule su Europsku uniju na preispitivanje vanjskotrgovinskih prioriteta. Suočena s rastućim rizicima carinskih prepreka, Unija mora odlučiti između strateškog distanciranja od američkog tržišta ili intenziviranja pregovora s predsjednikom Donaldom Trumpom radi mogućeg smanjenja ili ukidanja carina, stoji u najnovijem HUP-ovom Fokusu tjedna. 

Kako se bliži rok koji je postavila američka administracija, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poduzima konkretne korake, odnosno, EU otvara novo poglavlje u svojoj trgovinskoj politici usmjeravajući pozornost prema azijskim i latinskoameričkim partnerima. Cilj je smanjiti izloženost američkom protekcionizmu i proširiti mrežu međunarodnih trgovinskih odnosa.

Jedna od važnijih opcija na stolu je priključivanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu za transpacifičko partnerstvo (CPTPP), koji trenutno okuplja 12 zemalja azijsko-pacifičke regije: Australiju, Brunej, Kanadu, Čile, Japan, Maleziju, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur, Ujedinjeno Kraljevstvo i Vijetnam.

Riječ je o sporazumu koji pokriva širok spektar tema, uključujući trgovinu robama i uslugama, investicije, digitalnu ekonomiju, radna prava, zaštitu okoliša te intelektualno vlasništvo. Među ključnim prednostima su uklanjanje trgovinskih prepreka, usklađivanje propisa i jednostavniji pristup tržištima za europske izvoznike. U ovom trenutku, UK je jedina europska zemlja koja je članica tog sporazuma.

Njemačka, kao najjača ekonomija EU-a, snažno podupire ulazak Unije u ovaj trgovinski blok. Kancelar Olaf Merz jasno ističe kako bi to pridonijelo većoj neovisnosti Europe u gospodarskom i geopolitičkom smislu. Istodobno, Europska komisija nastoji završiti pregovore s državama Mercosur bloka (Brazil, Argentina, Urugvaj, Paragvaj), čime bi se otvorilo tržište od gotovo 300 milijuna stanovnika, uz ukidanje carina na 91 posto izvoza iz EU-a.

Sporazum s Mercosurom promatra se i kao sredstvo za jačanje europske pozicije u odnosu na Kinu, koja također jača svoju prisutnost u Latinskoj Americi, posebno u segmentu strateških sirovina poput onih potrebnih za električna vozila i vojnu industriju. Prema prethodnim analizama, ovaj bi dogovor mogao koristiti i Hrvatskoj, jer smanjenje tarifa može rezultirati nižim cijenama uvoza i povećanjem izvoza, no očekuju se i izazovi za domaću poljoprivredu.

Hrvatska u osjetljivom položaju 

Otpor sporazumu i dalje je izražen, osobito u Francuskoj, Poljskoj i Njemačkoj, koje izražavaju zabrinutost zbog moguće štete za poljoprivredni sektor. Naime, predsjednik Francuske Emmanuel Macron smatra da europski proizvođači ne mogu ravnopravno konkurirati proizvodima iz Južne Amerike koji se često proizvode pod slabijim ekološkim i sigurnosnim standardima.

Kako bi se ublažili mogući negativni učinci, Europska komisija razmatra dodatnu deklaraciju s jačim mjerama zaštite te prijedlog osnivanja fonda koji bi nadoknadio štete europskim proizvođačima. U kontekstu Hrvatske, liberalizacija trgovine s Mercosurom mogla bi znatno utjecati na poljoprivredni sektor. Povoljniji uvjeti proizvodnje u Brazilu, Argentini i Urugvaju, uključujući niže troškove rada, klimu i regulatorne zahtjeve, čine te zemlje iznimno konkurentnima.

S obzirom na to da ni snažnije europske ekonomije teško mogu zaštititi svoje proizvođače, jasno je da bi Hrvatska, koja ne može konkurirati ni unutar EU, bila u osobito osjetljivom položaju u odnosu na zemlje Mercosura, objašnjavaju iz HUP-a. Posebno ugroženi sektori uključuju meso, šećer i žitarice, gdje se očekuju negativni učinci. Djelomične prilike postoje u segmentima s većom dodanom vrijednošću, kao što su sirevi, pića i slastice, no pitanje ostaje hoće li ti proizvodi moći konkurirati cijenom.

Stoga je, napominju iz HUP-a, nužno da Hrvatska hitno ukloni unutarnje prepreke razvoju poljoprivrede, uključujući izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, njegovu konsolidaciju i poticanje investicija. Bez značajnog povećanja produktivnosti, koja je trenutačno na svega 32 posto njemačkog prosjeka, hrvatski sektor ostat će dugoročno ranjiv.

Uz Mercosur, EU je dogovorila i okvirni sporazum s Ukrajinom o trgovini poljoprivrednim proizvodima. Predviđeno je uvođenje carinskih kvota za proizvode poput kukuruza, meda, jaja, peradi i šećera, a paralelno se ukrajinsko tržište otvara za europski izvoz svinjetine, šećera i peradi. Ova inicijativa jasno pokazuje namjeru EU-a da smanji ovisnost o ključnim dobavljačima poput SAD-a i Kine, osiguravajući istovremeno pristup sirovinama važnima za zelenu i industrijsku tranziciju, kao što su litij i bakar.

Dodatno, njemačka automobilska industrija mogla bi imati koristi od proširenja trgovinskih odnosa s Latinskom Amerikom. U kontekstu mogućeg uvođenja kaznene carine od 50 posto na europsku robu, najavljene za 9. srpnja od strane američke administracije, EU bi pregovore s Azijom i Latinskom Amerikom mogla koristiti i kao diplomatski alat u odnosu sa SAD-om.

- EU redefinira svoju trgovinsku strategiju u sve protekcionističkijem globalnom okruženju. Hrvatska mora pronaći održiv model kako bi u novoj trgovinskoj stvarnosti zaštitila vlastite interese s naglaskom na poljoprivredu - zaključuju iz HUP-a.