Europske banke odobrile su posrnulom sektoru komercijalnih nekretnina oko 1,4 bilijuna eura zajmova čija bi naplata mogla postati problematična u uvjetima snažnog pada cijena poslovnog prostora s obje strane Atlantika, piše Reuters.
U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, cijene poslovnih nekretnina pale su u 2023. godini za 10,2 posto, prema izvješću bankarskog udruženja VDP, objavljenom u ponedjeljak.
Sličan pad u prosjeku bilježi i eurozona, prema podacima Europske središnje banke (ECB).
- Promjena trenda u kretanju cijena nekretnina još se ne nazire, unatoč učestalim špekulacijama u javnosti. Kako stvari sada stoje, situacija će biti teška i u 2024. - rekao je izvršni direktor VDP-a Jens Tolckmitt.
Sektor nekretnina čini otprilike petinu njemačkog bruto domaćeg proizvoda i doživljavao je procvat u razdoblju niskih kamatnih stopa. No, Europska središnja banka (ECB) podigla ih je od srpnja 2022. do rujna 2023. za 4,5 postotnih bodova kako bi obuzdala inflaciju.
Viši troškovi financiranja i gradnje zadali su probleme nekretninskim i građevinskim tvrtkama. Austrijska grupa Signa objavila je stečaj, a ECB prati moguće probleme u naplati kredita.
Podignute kamatne stope zadale su probleme i sektoru komercijalnih nekretnina u SAD-u, povrh teškoća s refinanciranjem i slabije popunjenosti uredskih prostora, što je potaknulo bojazan od globalne krize.
- U 2023. godini došlo je do značajnog pada volumena transakcija u sektoru komercijalnih nekretnina u zapadnoj Europi, pa tako i u nama bližoj srednjoistočnoj Europi (CEE regija). U cijeloj CEE regiji investicijski volumeni su u 2023. iznosili 4,9 milijardi eura što je pad od 54 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Taj relativan pad je u skladu s ostalim europskim i globalnim tržištima nekretnina. U CEE regiji prošle godine, najveće udjele u volumenu transakcija imali su uredski segment, retail te industrijsko-logistički segment tržišta komercijalnih nekretnina, dok je najveći udjel u volumenu po zemljama CEE regije imala Poljska - objasnio je nedavno za Lider Karlo Jurić, Colliersov analitičar za Hrvatsku, Sloveniju i BiH.
‘Izloženi‘ Deutsche Bank
Njemački zajmodavci odobrili su sektoru komercijalnih nekretnina 285 milijardi eura zajmova, što odgovara otprilike petini ukupnog kreditnog plasmana sektoru, od 1,4 bilijuna eura, prema izvješću Europske agencije za banke (EBA), objavljenom u prosinc8.
Među njemačkim bankama, najviše neotplaćenih zajmova u sektoru komercijalnih nekretnina bilježi Deutsche Bank. Slijede dvije komercijalne banke u vlasništvu saveznih zemalja, takozvane Landesbanken.
Deutsche je nedavno izvijestio o 17 milijardi eura zajmova posrnulom američkom tržištu komercijalnih nekretnina, što je više od tri posto njegove ukupne bilance. Iznos ujedno odgovara približno petini od 76 milijardi eura kreditnih plasmana banaka iz EU-a zajmoprimcima u SAD-u, podaci su EBA-e.
Skupina najvećih njemačkih financijera sektora nekretnina obuhvaća i Deutsche Pfandbriefbank (PBB) koja je na američko tržište komercijalnih nekretnina plasirala pet milijardi eura kreditan, odnosno 15 posto ukupnih kredita. Prošli tjedan PBB je udvostručio rezervacije za rizike.
Većina banaka u EU-u, uz izuzetak njemačkih, nije izravno izložena komercijalnim nekretninama u SAD-u, objavila je u srijedu agencija za rejtinge Moody‘s.
Francuska na čelu ljestvice
Vrh ljestvice europskih banaka po kreditima sektoru komercijalnih nekretnina dijele, prema podacima EBA-e, francuski BNP Paribas i nizozemski Rabobank.
Zajmovi francuskih banaka posrnulom sektoru nešto su čak veći od onih njemačkih zajmodavaca, prema podacima EBA-e. Na trećem je mjestu Nizozemska, na četvrtom Italija, a na petom Španjolska.
ECB je u studenom upozorio da bi kriza u sektoru nekretnina mogla potrajati godinama, no naglasio je i da sektor nije dovoljno velik da bi stvorio sistemski rizik za zajmodavce.
- Portfelji komercijalnih nekretnina u imovini banaka relativno su ograničeni, što znači da vjerojatno neće sami po sebi dovesti do sistemske krize, ali u slučaju stresa na širem tržištu mogli bi odigrati ulogu značajnog ‘pojačala‘ - upozorili su.
U siječnju je pak čelnik njemačkog financijskog regulatora poručio da će 2024. biti manje ‘ružičasta‘ po profitu banaka i da su nekretnine sve veći rizik.
- I u Hrvatskoj je došlo do blagog porasta prinosa na komercijalne nekretnine, no još uvijek nema značajnijeg rasta prinosa zbog solidne potražnje i limitirane ponude.
Kao glavni izazov za komercijalno tržište nekretnina vidimo povećanje kamatnih stopa na kredite te averziju banaka za financiranjem razvojnih projekata i kupoprodajnih transakcija. U posljednje vrijeme na hrvatskom i regionalnom tržištu pojavili su se i specijalizirani profesionalni investicijski fondovi koji nude alternativno financiranje no po nešto skupljim i strožim uvjetima od komercijalnih banaka - zaključio je Jurić.