U fokusu ulagača su protumjere koje je najavila Europska komisija jer danas u SAD-u na snagu stupaju carine na uvoz čelika i aluminija
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,5 posto, nakon pada dva dana zaredom. Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,20 posto, na 8.513 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,80 posto, na 22.505 bodova, a pariški CAC 0,78 posto, na 8.005 bodova.
Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje vijesti da je Ukrajina spremna prihvatiti američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre s Rusijom. No, još se čeka što će o tome reći Moskva. U fokusu ulagača su i protumjere koje je najavila Europska komisija, s obzirom da danas u SAD-u na snagu stupaju carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija.
Komisija će, poručila je jutros, od 1. travnja aktivirati protumjere koje bi se mogle primijeniti na uvoz američke robe u vrijednosti od 26 milijardi eura, što odgovora ekonomskom opsegu američkih carina.
A na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto. Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji porasle 1,5 posto. U Šangaju, Hong Kongu i Australiji pale su, pak, između 0,2 i 1,3 posto.
Na azijskim se burzama trguje nesigurno, kao i jučer na Wall Streetu, kada je Dow Jones indeks pao 1,14 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,76, a Nasdaq indeks 0,18 posto. Pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je zabrinutosti ulagača zbog carinskog rata između SAD-a i Kanade.
Kanadske su vlasti, naime, zaprijetile uvođenjem posebne naknade na izvoz struje u SAD, a na to je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio povećanjem carina na uvoz željeza i aluminija iz Kanade s 25 na 50 posto. Premda su kasnije kanadske vlasti odustale od posebnog nameta, a Washington od povećanja carina, na tržištu i dalje vlada nesigurnost jer bi neprestani zaokreti po pitanju carina mogli naštetiti gospodarstvu i povjerenju potrošača i ulagača.
- To izaziva nervozu i zabrinutost na tržištu, pa se posljednjih dana trguje po načelu ‘prvo prodaj, a poslije pitaj zašto - kaže Ken Polcari, strateg u tvrtki SlateStone Wealth.
Zbog toga je jučer u jednom trenutku S&P 500 indeks zaronio u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine. No, do kraja trgovanja ipak se izvukao iz tog područja.
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 103,55 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,90 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 147,20 na 148,05 jena. No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0905 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0840 dolara. Cijene su nafte, pak, porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,60 posto, na 69,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,65 posto, na 66,70 dolara.