Neke od najvećih europskih kompanija koje posluju u Rusiji pretrpjele su najmanje 100 milijardi eura vrijedne gubitke od početka ruske invazije na Ukrajinu, podaci su istraživanja Financial Timesa.
Prema analizi godišnjih izvješća 600 europskih tvrtki te analizi financijskih izvješća za prvu polovicu 2023. godine, čak 176 kompanija je zabilježilo smanjenje vrijednosti imovine, pad prodaje te zatvaranje ili smanjenje svog poslovanja u Rusiji.
Važno je napomenuti da ukupna brojka ne uključuje neizravne makroekonomske učinke rata kao što su viši troškovi energije i roba.
Rat je donio i povećanje profita za naftne i plinske kompanije te vojnu industriju, a unatoč brojnim obavijestima tijekom prošle godine da se kompanije povlače iz Rusije analiza FT-a pokazuje da je više od 50 posto (od ukupno 1871 europske kompanije koje su poslovale u Rusiji prije rata) i nakon invazije na Ukrajinu odlučio ostati u Rusiji. Neke od tih kompanija su i talijanski UniCredit, austrijski Raiffeisen, švicarski Nestlé te britanski Unilever.
No prema mišljenju globalne konzultantske tvrtke Control Risks, čak i ako je tvrtka izgubila mnogo novca napuštajući Rusiju, oni koji su ostali riskirali su puno veće gubitke.
ーIspostavilo se da je ‘cut and run’ bila najbolja strategija za tvrtke koje su odlučivale što učiniti na početku rata. Što su brže otišle, manji su gubitak imale ー smatraju u Control Risksu.
Naravno, najteži troškovi povlačenja obuhvaćeni su u nekoliko sektora. Oni s najvećim otpisima i troškovima su naftne i plinske grupacije među kojima su samo tri kompanije (BP, Shell i TotalEnergies) prijavile zajedničke troškove od 40,6 milijardi eura.
Gubici su daleko nadmašeni višim cijenama nafte i plina što je pomoglo tim tvrtkama da izvijeste o velikoj ukupnoj dobiti od oko 95 milijardi eura prošle godine.
Problemi i u financijskom sektoru
Komunalna su poduzeća pak pretrpjela udarac vrijedan 14,7 milijardi eura dok su industrijske tvrtke, uključujući proizvođače automobila, izgubile 13,6 milijardi eura. Financijske tvrtke, odnosno banke, osiguravajuće kuće i investicijske tvrtke također su zabilježile gubitak i to u iznosu od 17,5 milijardi eura.
Britanski je BP izvijestio o trošku od 25,5 milijardi dolara najavivši tri dana nakon početka invazije da će prodati svojih 19,75 posto udjela u državnoj naftnoj tvrtki Rosneft. TotalEnergiesu je pak trebalo više vremena da izvijesti o ukupnom trošku od 14,8 milijardi dolara, a ova francuska energetska grupacija tek treba otpisati svoj udio od 20 posto u projektu Yamal LNG u Rusiji.
Troškovi za kompaniju Shell iznose 4,1 milijarde dolara dok su norveški Equinor i austrijski OMV prijavili milijardu, odnosno 2,5 milijardi eura.
Njemačka grupacija Wintershall Dea u siječnju je objavila da je geopolitička situacija u Rusiji praktički izbrisala dvije milijarde eura s njezinih bankovnih računa dok je Uniper, kojeg je prošle godine spasila njemačka vlada, zabilježio smanjenje vrijednosti od 5,7 milijardi eura.
Problemi vrijedni 6,4 milijarde eura zadesili su i automobilsku industriju pa je Renault u svibnju prošle godine otpisao 2,3 milijarde eura nakon prodaje svoje tvornice u Moskvi i udjela u ruskom Avtovazu. Volkswagen je izvijestio o otpisu od dvije milijarde eura, a Moskva je prošle godine odobrila i prodaju VW-ove lokalne imovine, uključujući i tvornicu koja zapošljava oko četiri tisuće ljudi. Navedena se imovina procjenjuje na 1,5 milijarde eura.
Kada govorimo o financijskom sektoru, francuska je Société Générale u proljećui prošle godine prodala Rosbank i njezine osiguravateljske aktivnosti Putinovom savezniku Vladimiru Potanjinu pretrpjevši time udarac od 3,1 milijarde eura. Zanimljivo je da je samo nekoliko od 45 zapadnih banaka s podružnicama u Rusiji napustilo ovu zemlju i to dijelom zbog ograničenja koje je nametnula Putinova vlada.
Raiffeisen je zabilježio milijardu eura vrijedan otpis, a prema pisanju FT-a, razmatraju i prodaju svoje ruske jedinice koja se trenutno procjenjuje na milijardu eura. UniCredit, koji je obećao pronaći kupca za svoje lokalno poslovanje, zabilježio je gubitak od 1,3 milijarde eura, dok je talijanska Intesa Sanpaolo zabilježila 1,4 milijarde eura.