Europsko gospodarstvo usprkos zahtjevnom globalnom kontekstu i dalje pokazuje otpornost. Niže cijene energije, smanjenje ograničenja opskrbe i snažno tržište rada pridonijeli su umjerenom rastu u prvom tromjesečju 2023., čime je uklonjen strah od recesije, stoji u proljetnoj gospodarskoj prognozi Europske komisije.
Budući da je početak godine bio bolji od očekivanog, izgledi za rast gospodarstva EU-a povećavaju se na jedan posto u 2023. (0,8 posto u zimskoj privremenoj prognozi) i 1,7 posto u 2024. (1,6 posto u zimskoj prognozi). Revizije naviše za europodručje slične su te se sada očekuje rast BDP-a od 1,1 posto u 2023. i 1,6 posto u 2024. Zbog stalnih pritisaka na potrošačke cijene inflacija je također revidirana naviše u odnosu na zimu, na 5,8 posto u 2023. i 2,8 posto u 2024. u europodručju.
Prema Eurostatovoj preliminarnoj brzoj procjeni BDP je u prvom tromjesečju 2023. porastao za 0,3 posto u EU-u i za 0,1 posto u europodručju. Vodeći pokazatelji upućuju na nastavak rasta u drugom tromjesečju.
Europsko gospodarstvo uspjelo je ograničiti negativne posljedice ruske ratne agresije na Ukrajinu te je prebrodilo energetsku krizu zahvaljujući diversifikaciji opskrbe i znatnom padu potrošnje plina. Znatno niže cijene energije utječu na gospodarstvo i na smanjenje troškova proizvodnje poduzeća. Smanjuju se i računi za energiju potrošača, iako se očekuje da će privatna potrošnja i dalje biti slaba jer rast plaća zaostaje za inflacijom.
Budući da je inflacija i dalje visoka, uvjeti financiranja trebali bi se dodatno postrožiti. Iako se očekuje da će se ESB i druge središnje banke EU-a približiti kraju ciklusa povećanja kamatnih stopa, nedavne turbulencije u financijskom sektoru vjerojatno će povećati pritisak na troškove i jednostavnost pristupa kreditima, usporavajući rast ulaganja, posebno ulaganja u stambene nekretnine.
Tržište rada se dobro drži
Nakon što je 2022. dosegnula vrhunac, ukupna inflacija nastavila se smanjivati u prvom tromjesečju 2023. zbog naglog usporavanja cijena energije. Međutim, temeljna inflacija (ukupna inflacija bez energije i neprerađene hrane) ipak je ustrajnija. U ožujku je dosegnula povijesno najvišu razinu od 7,6 posto, ali predviđa se da će se postupno smanjivati tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom jer profitne marže apsorbiraju veće pritiske na plaće i strože uvjete financiranja.
Brza procjena harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena za europodručje iz travnja, objavljena nakon krajnjeg roka za ovu prognozu, pokazuje neznatan pad stope temeljne inflacije, što upućuje na to da je možda, kako je predviđeno, dosegnula vrhunac u prvom tromjesečju. Očekuje se da će na godišnjoj osnovi temeljna inflacija u europodručju 2023. u prosjeku iznositi 6,1 posto, a zatim pasti na 3,2 posto u 2024. i ostati iznad ukupne inflacije u obje godine prognoze.
Rekordno snažno tržište rada jača otpornost gospodarstva EU-a. Stopa nezaposlenosti u EU-u dosegnula je novu rekordno nisku razinu te je u ožujku 2023. iznosila 6,0 posto, a stope sudjelovanja i zaposlenosti na rekordno su visokim razinama.
Očekuje se da će tržište rada EU-a tek blago reagirati na sporiji tempo gospodarskog rasta. Ove se godine predviđa rast zaposlenosti od 0,5 posto, prije nego što se smanji na 0,4 posto u 2024. Predviđa se da će stopa nezaposlenosti ostati nešto iznad 6 posto. Rast plaća povećao se od početka 2022., ali je dosad ostao znatno ispod inflacije. Očekuje se trajnije povećanje plaća zbog neprestane napetosti na tržištu rada, snažnih povećanja minimalnih plaća u nekoliko zemalja i, općenitije, pritiska radnika da nadoknade izgubljenu kupovnu moć.
Javni deficiti trebali bi se smanjiti, posebno u 2024.
Unatoč uvođenju mjera za ublažavanje učinka visokih cijena energije, snažan nominalni rast i uklanjanje preostalih mjera povezanih s pandemijom doveli su do daljnjeg pada ukupnog državnog deficita EU-a u 2022. na 3,4 posto BDP-a. Smanjenje cijena energije 2023., a posebno 2024., trebalo bi omogućiti vladama da postupno ukinu mjere potpore za energiju, čime bi se potaknulo daljnje smanjenje deficita na 3,1 posto BDP-a u 2023. i 2,4 posto BDP-a u 2024. Predviđa se da će se ukupni udio duga u BDP-u u EU-u stalno smanjivati na manje od 83 posto u 2024. (90 posto u europodručju), što je i dalje iznad razina prije pandemije. Fiskalna kretanja u državama članicama vrlo su heterogena.
Iako inflacija može kratkoročno pridonijeti poboljšanju javnih financija, taj će se učinak s vremenom vjerojatno smanjiti jer se troškovi otplate duga povećavaju, a javni rashodi postupno prilagođavaju višoj razini cijena.
Ustrajnija temeljna inflacija mogla bi i dalje ograničavati kupovnu moć kućanstava, što bi moglo izazvati snažniji odgovor monetarne politike s velikim makroekonomskim posljedicama. Osim toga, novi slučajevi financijskog stresa mogli bi dovesti do daljnjeg porasta nesklonosti riziku, što bi dovelo do većeg pooštravanja standarda kreditiranja nego što je pretpostavljeno u ovoj prognozi.
Ekspanzivna fiskalna politika dodatno bi potaknula inflaciju, a to bi bilo protivno mjerama monetarne politike. Osim toga, zbog previranja u bankarskom sektoru ili širih geopolitičkih napetosti mogu se pojaviti novi izazovi za svjetsko gospodarstvo. S pozitivne strane, povoljnija kretanja cijena energije dovela bi do bržeg pada ukupne inflacije i do pozitivnih učinaka prelijevanja na domaću potražnju. Naposljetku, zbog neprekinute ruske invazije na Ukrajinu i dalje postoji nesigurnost.
Objava prognoze, temeljene na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama roba, prvi put uključuje pregled gospodarskih strukturnih obilježja, novijih rezultata i izgleda za Ukrajinu, Moldovu i Bosnu i Hercegovinu, kojima je Vijeće u lipnju i prosincu 2022. dodijelilo status zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u.