Biznis i politika
StoryEditor

Eurozona u recesiji, oporavak se može očekivati tek u drugoj polovici godine

28. Siječanj 2024.

Glavni indeksi poslovne klime (PMI indeksi menadžera nabave) za euro područje u siječnju i dalje upućuju na razvoj recesije. Najpouzdaniji poslovni barometar za euro područje – PMI indeks za uslužni sektor – pao je za 0,4 boda na 48,4 bodova, što je šesta uzastopna objava ispod razine od 50 bodova na kojoj se (povijesno gledano) očekuje recesija, navodi se u ovotjednoj analizi Hrvatske udruge poslodavaca.

PMI indeks za prerađivačku industriju porastao je na 46,6 bodova, gdje se i dalje očekuje recesija u proizvodnom dijelu ekonomije.

image
foto Eurostat, HUP

Istovremeno, njemački GfK sentiment potrošača te IFO indeks poslovne klime bilježi daljnji neočekivan pad uz daljnje pogoršanje procjene šestomjesečnih očekivanja.

Europske tvrtke još nisu u potpunosti ‘probavile’ kumulativni rast kamatnih stopa od 450 baznih bodova, kao ni trajno povećanje cijena energenata, a očekuje sa slabiji fiskalni stimulans i usporavanje potražnje iz Kine, što upućuje na daljnju kontrakciju ekonomskih aktivnosti. Stoga nakon manjeg realnog pada BDP-a u euro području u četvrtom kvartalu od -0,1posto kvartalno, u prvom kvartalu 2024. godine HUP očekuje i nešto veće smanjenje ekonomskih aktivnosti.

Aktualna recesija mogla bi potrajati kroz prvu polovicu godine nakon čega ne valja očekivati značajan oporavak dok god ESB značajno ne spusti kamatne stope. Stoga u 2024. HUP očekuje de facto stagnaciju ekonomije euro područja (rast od jedva 0,1 posto), dok bi njemačka ekonomija mogla pasti za 0,3 posto.

S obzirom na trajniji prigušujući učinak spomenutih negativnih faktora na ekonomiju, sve nekako ‘miriše’ na 2000. godinu, kada su njemačke tvrtke prisiljene na razduživanje, a gospodarstvo je jedva raslo u prosjeku četiri godine, s blagim recesijama koje su se izmjenjivale s epizodama slabašnog oporavka.

Pogoršana poslovna klima vjerojatno će potaknuti korekciju ESB-ovih makroekonomskih projekcija u ožujku naniže, što ponovo može ojačati špekulacije u pogledu intenziteta smanjenja kamatnih stopa ove godine.

Recesija za sada nije utjecala na zaposlenost zahvaljujući snažnoj potražnji za radom te rastu plaća, što u kombinaciji sa snažnim bilancama poduzeća sugerira ‘plitku’ recesiju unatoč snažnom rastu kamatnih stopa. Jenjavanje poremećaja u vanjskoj trgovini te EU fondovi nove generacije također djeluju stabilizacijski.

14. travanj 2024 00:46