Glavni indeksi poslovne klime (PMI indeksi menadžera nabave) za euro područje u siječnju i dalje upućuju na razvoj recesije. Najpouzdaniji poslovni barometar za euro područje – PMI indeks za uslužni sektor – pao je za 0,4 boda na 48,4 bodova, što je šesta uzastopna objava ispod razine od 50 bodova na kojoj se (povijesno gledano) očekuje recesija, navodi se u ovotjednoj analizi Hrvatske udruge poslodavaca.
PMI indeks za prerađivačku industriju porastao je na 46,6 bodova, gdje se i dalje očekuje recesija u proizvodnom dijelu ekonomije.
Istovremeno, njemački GfK sentiment potrošača te IFO indeks poslovne klime bilježi daljnji neočekivan pad uz daljnje pogoršanje procjene šestomjesečnih očekivanja.
Europske tvrtke još nisu u potpunosti ‘probavile’ kumulativni rast kamatnih stopa od 450 baznih bodova, kao ni trajno povećanje cijena energenata, a očekuje sa slabiji fiskalni stimulans i usporavanje potražnje iz Kine, što upućuje na daljnju kontrakciju ekonomskih aktivnosti. Stoga nakon manjeg realnog pada BDP-a u euro području u četvrtom kvartalu od -0,1posto kvartalno, u prvom kvartalu 2024. godine HUP očekuje i nešto veće smanjenje ekonomskih aktivnosti.
Aktualna recesija mogla bi potrajati kroz prvu polovicu godine nakon čega ne valja očekivati značajan oporavak dok god ESB značajno ne spusti kamatne stope. Stoga u 2024. HUP očekuje de facto stagnaciju ekonomije euro područja (rast od jedva 0,1 posto), dok bi njemačka ekonomija mogla pasti za 0,3 posto.
S obzirom na trajniji prigušujući učinak spomenutih negativnih faktora na ekonomiju, sve nekako ‘miriše’ na 2000. godinu, kada su njemačke tvrtke prisiljene na razduživanje, a gospodarstvo je jedva raslo u prosjeku četiri godine, s blagim recesijama koje su se izmjenjivale s epizodama slabašnog oporavka.
Pogoršana poslovna klima vjerojatno će potaknuti korekciju ESB-ovih makroekonomskih projekcija u ožujku naniže, što ponovo može ojačati špekulacije u pogledu intenziteta smanjenja kamatnih stopa ove godine.
Recesija za sada nije utjecala na zaposlenost zahvaljujući snažnoj potražnji za radom te rastu plaća, što u kombinaciji sa snažnim bilancama poduzeća sugerira ‘plitku’ recesiju unatoč snažnom rastu kamatnih stopa. Jenjavanje poremećaja u vanjskoj trgovini te EU fondovi nove generacije također djeluju stabilizacijski.