Pad dizalica u Zagrebu i Rijeci uslijed nevremena ne isključuje i ljudsku odgovornost, pogotovo jer je bio ugrožen jedan ljudski život. Stručnjaci za kazneno pravo međutim još uvijek ne mogu tvrditi je li riječ o kaznenoj odgovornosti s obzirom da istrage nisu završene
Pravni stručnjaci za sada s oprezom govore o mogućoj kaznenoj odgovornosti nakon što je pala dizalica na ulicu Prilaz baruna Filipovića uslijed nevremena koje je zadesilo Zagreb prije nekoliko dana. Isto vrijedi i za pad dizalice koja je bila na terminalu Brajdica u riječkoj luci (u koncesiji kompanije Adriatic Gate Container Terminal), uz napomenu da za razliku od zagrebačkog slučaja tamo nije bilo stradalih.
Mediji su pisali da bi primjerice dizalica u Zagrebu trebala izdržati udare vjetra i do 300 kilometara na sat, no pala je uslijed brzine od 100 kilometara na sat. Odvjetnik Ljubo Pavasović Visković kaže da je riječ o izvanrednom događaju te da bi stručnjaci trebali ispitati što je uzrok pada s obzirom da ostale dizalice nisu pale. Ipak, on vjeruje da ne bi trebalo doći do kaznenih odgovornosti jer je riječ o izvanrednom događaju, odnosno nevremenu snažnih razmjera.
- Ne znam postoji li propis ili neki standard koji govori o tome koliko snažan udar vjetra dizalica može izdržati, ali ako postoji, vještačenjem će se utvrditi je li na pad utjecao ljudski faktor. No sklon sam vjerovati da neće biti kaznene odgovornosti jer je zaista bio izvanredan događaj, osim ako se radi o ozbiljnoj ljudskoj greški. U tom slučaju, odgovornost mora postojati. Ali sačekajmo da nadležni obave svoj posao, pa ćemo znati više – kaže Pavasović Visković.
Njegov kolega Veljko Miljević napominje da je u svakom slučaju riječ o ugrožavanju sigurnosti opće opasnim sredstvom, a dizalica to jeste. On također ne želi procjenjivati je li riječ o kaznenoj odgovornosti s obzirom da se očekuje nalaz vještačenja o čemu će ovisiti hoće li DORH podići optužnicu za kazneno djelo.
- Stručnjaci za zaštitu na radu morat će utvrditi zbog čega je narušena sigurnost. Teško je za sada reći što je uzrok jer nemamo uvid u zapisnik o očevidu s lica mjesta. Čim ga dobiju, DORH i Državni inspektorat će po službenoj dužnosti reagirati – kaže Miljević.
Višegodišnje zatvorske kazne
Evidentno je, nadovezuje se odvjetnik Alan Kubat iz Miljevićevog ureda, da je jedna osoba zadobila teške tjelesne ozljede zbog čega joj je bio ugrožen život, a i pad samog krana, osim što je napravio veliku materijalnu štetu, također je mogao ugroziti još ljudskih života. Kubat kaže da u pravilu voditelj gradilišta bude jedan od odgovornih kad god se desi takva situacija. Također će se utvrđivati, nastavlja Kubat, i odgovornost vlasnika dizalice, odnosno da li je došlo do tehničkog propusta, a utvrdit će se moguća odgovornost i drugih u hijerarhiji. Nije isključena ni odgovornost izvođača kao pravne osobe.
Taj stručnjak za kazneno pravo dodaje da bi se eventualna kaznena odgovornost mogla temeljiti na članku 215. Kaznenog zakona (KZ) u kojem stoji da će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina (ili u slučaju nehaja do tri godine) kazniti onaj ‘tko ne postavi propisane naprave za zaštitu od požara, eksplozije, poplave, otrova, otrovnih plinova, nuklearne energije, ionizirajućih zračenja ili za zaštitu na radu‘. Također će se kazniti onaj tko te ‘naprave ne održava u ispravnom stanju, ili ih u slučaju potrebe ne stavi u djelovanje, ili uopće ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega‘.
Kubat navodi i članak 221. u kojem stoji da će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina (u slučaju nehaja do tri godine) kazniti i onaj tko pri projektiranju, provođenju stručnog nadzora nad građenjem, građenju ili izvođenju pojedinih radova ili uklanjanju građevine, postupajući protivno propisima ili opće priznatim pravilima struke, izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega. Podsjetimo još jednom da je u Zagrebu dosta teško stradao tridesetšestogodišnji Indijac koji je srećom preživio pad u 30-metarskoj građevinskoj dizalici, ali nije u životnoj opasnosti. Ipak, doveden je u tu situaciju, da li samo zbog vjetra, ili i zbog ljudske greške, tek će se utvrditi.
I članak 222. također propisuje višegodišnje zatvorske kazne u takvim slučajevima, no iako postoji moguće da će se utvrditi odgovornost prema Kaznenom zakonu, Kubat ipak ne isključuje ni opciju da se odgovorni prekršajno gone. Osim toga, napominje, ne mora odgovornost sviju biti ista. Primjerice, ako netko potpiše ugovor s tvrtkom da na njegovoj kući postavi krov te radovi budu toliko loši da se on uruši i ugrozi život ljudi u blizini, kazneno može odgovarati izvođač, a građansko-pravno pak vlasnik kuće. Tako je i u ovom slučaju. Ako se, primjerice, utvrdi da je vlasnik dizalice napravio tehnički propust, onda bi izvođač radova (pravna osoba) imala manju odgovornost. Rekli bismo, slušajući naše odvjetnike, sličnu zapovjednoj odgovornosti, često spominjanoj zadnjih desetljeća.
Istrage i u Rijeci i u Zgrebu još traju, ne zna se kad će biti završene, ali kao što kažu naši stručnjaci za kazneno pravo, nije sigurno hoće li netko odgovarati, te ako se i ustanovi ljudska odgovornost, hoće li odgovarati prekršajno ili kazneno. Za sada je premalo informacija da bi se o tome govorilo.