Biznis i politika
StoryEditor

Evo što bi značio povratak Trumpa na čelo SAD-a

17. Veljača 2024.
Donald Trump

Najizgledniji scenarij na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD-u koji će se održati krajem jeseni je ponavljanje sraza iz 2020. godine između republikanca Donalda Trumpa i aktualnog demokratskog predsjednika Joea Bidena. Pritom je aktualan silazni rejting Bidena u anketama djelomično posljedica kontinuiranog priljeva izbjeglica na južnu granicu SAD-a i činjenice da sve više Amerikanaca ne podržava sudjelovanje SAD-a u ‘stranim’ sukobima.

S obzirom na rastuće šanse Trumpa za dolazak na vlast, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je provela WHAT-IF analizu Trumpovih politika…

– Smanjenje korporativnih poreza jedan je od najvećih Trumpovih projekata iz mandata započetog 2017., pa se najavljuje nastavak ove mjere i nakon njenog isteka 2025. godine, što bi u prosjeku proračun SAD-a koštalo 0,7 posto BDP-a do 2033. godine na neuobičajeno visokoj razini deficita od oko šest posto BDP-a. Javni dug je istovremeno na uzlaznoj putanji iznad rekordnih 106 posto BDP-a na kraju Drugog svjetskog rata – piše HUP-ov glavni ekonomist Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna.

Trump bi se vjerojatno povukao iz Pariškog klimatskog sporazuma te ukinuo propise protiv proizvodnje i korištenja fosilnih goriva. Prema Projektu 2025. u izradi Heritage Foundation, sigurnost obilne i pristupačne opskrbe plinom ima središnju ulogu. Suprotno Bidenovom preispitivanju prednosti izvoza LNG-a, Trump se zalaže za jačanje plinske infrastrukure, skraćenje postupaka odobrenja, otvaranje novih izvoznih tržišta.

Te bi politike kratkoročno oborile cijenu plina, no sve veća važnost LNG-a (12 posto američke proizvodnje) dugoročno može poduprijeti rast cijena kad svjetska potražnje poraste, a LNG tržište se stegne. Paralelno se planira olakšanje procedura za produljenje životnog vijeka nuklearnih reaktora za proizvodnju električne energije.

– Što se industrijske politike tiče, Biden i Trump imaju vrlo slične stavove, a Trump bi se također bavio industrijskom politikom, prvenstveno u korist proizvodnje poluvodiča. Kontroverzniji je pak Zakon o smanjenju inflacije (IRA), koji ima jak ‘zeleni‘ okusi promiče ulaganja u obnovljivu energiju. Svako skupo ili subvencionirano širenje obnovljivih izvora energije vjerojatno će biti stavljeno na ‘test’.  Kako pak mnoge države, koje vode republikanci također imaju koristi od Zakona, potpuno ukidanje je nerealno – zaključuje Stojić.

24. travanj 2024 05:23