Biznis i politika
StoryEditor

FDI Indeks: Investitori ostaju optimistični i u 2023., menadžeri povećavaju strane investicije u sljedeće tri godine

02. Lipanj 2023.

Globalna konzultantska tvrtka Kearney objavila je Indeks povjerenja inozemnih izravnih ulaganja za 2023. godinu koji pokazuje da menadžeri tvrtki vide globalizaciju kao ključnu sadašnju i buduću silu inozemnih izravnih ulaganja. U isto vrijeme, investitori uočavaju da se globalizacija mijenja. Među 25 najprivlačnijih tržišta za inozemna ulaganja, 19 ih je iz razvijenih zemalja s relativno stabilnim političkim i gospodarskim okruženjem, navode u priopćenju.

SAD i dalje ostaje na prvom mjestu, a slijede ga Kanada i Japan. Europska tržišta još uvijek zauzimaju najveći udio među najprivlačnijim tržištima, ali taj se udio smanjio u usporedbi s prethodnim godinama, najvjerojatnije kao uzrok recesijskih pritisaka. Hrvatska bi trebala napraviti mnoge prilagodbe i reforme za bolje iskorištavanje državnog potencijala za inozemne izravne investicije i veći gospodarski rast.

Ovogodišnje izdanje Kearneyevog Indeksa povjerenja inozemnih izravnih investicija za 2023. godinu pod nazivom ‘Oprezni optimizam‘  temelji se na istraživanju provedenom u siječnju ove godine. Indeks otkriva da, unatoč globalnoj zdravstvenoj krizi, poremećajima u lancima opskrbe, sukobima u Istočnoj Europi, rekordnoj inflaciji te eskalaciji napetosti između dvije najveće sile na svijetu, menadžeri pokazuju oprezan optimizam vezano za inozemne investicije.

Više od tri četvrtine (82 posto) menadžera izjavilo je da planira povećati strane investicije u iduće tri godine, što je porast u usporedbi na prošlu godinu (76 posto). Ipak, investitori i dalje daju prednost razvijenim tržištima, koja čine 19 od 25 država na popisu. Od prvih 10 najprivlačnijih tržišta ove godine, 8 ih je bilo među prvima i prošle godine, a svako je (osim Kine) razvijeno tržište.

Već 11 godina zaredom Sjedinjene Američke Države su na prvom mjestu indeksa.

- To najvjerojatnije odražava kontinuiranu naklonost investitora prema relativnoj sigurnosti jedne od najvećih i najuglednijih razvijenih država, posebno u kontekstu slabog svjetskog gospodarskog okruženja. Istodobno, uspjeh ove destinacije ove godine može se pripisati novim vladinim poticajima za investicije kroz jačanje zakonske regulative - objašnjava Branko Žibret, partner u tvrtki Kearney. Njemačka je s druge strane u usporedbi s prošlogodišnjim indeksom pala za dva mjesta na četvrto, što je vjerojatno odraz ekonomskih i energetskih izazova s kojima se zemlja suočava zbog geopolitičke krize u Istočnoj Europi.

Iako je Europa općenito zadržala najveći udio među 25 najprivlačnijih tržišta (12 europskih gospodarstava čini gotovo polovicu najboljih 25), doživjela je pad u odnosu na prethodne godine (14 europskih tržišta na ljestvici 2022. i 15 u 2021.). To može biti posljedica recesijskih pritisaka s kojima se mnoge zemlje suočavaju uslijed trenutnih geopolitičkih previranja i visoke inflacije u regiji.

Posebno rangiranje tržišta u razvoju

Azijsko-pacifička regija ima drugi najbolji rezultat sa osam zastupljenih tržišta u indeksu, što je dva više nego 2022. godine, uz dodavanje Indije i Tajlanda. Kina je pojačala svoju poziciju za tri mjesta, što odražava optimizam da će se zemlja brzo oporaviti kada izađe iz ekonomski restriktivne politike COVID-19. Također, vrijedno je spomenuti i uspon Singapura za čak devet mjesta. Indija se ponovo pojavila na popisu nakon tri godine pauze, na 16. mjestu. Svjedočimo i ponovnom usponu Tajlanda na 23. mjesto nakon petogodišnje stanke, što je djelomično posljedica njegove ekonomske otpornosti, pri čemu oporavak turističkog sektora i privatne potrošnje ostaju glavni pokretači rasta.

Po prvi put u 25-godišnjoj povijesti Indeksa povjerenja inozemnih izravnih investicija, Kearney je pripremio i posebno rangiranje tržišta u razvoju. Kina, Indija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Tajland i Saudijska Arabija čine prvih šest mjesta, a istovremeno su to jedina tržišta u razvoju koja su uključena na svjetskoj ljestvici. Jugozapadna Azija također je vrlo uspješna, jer su Malezija, Indonezija, Filipini i Vijetnam rangirani između 10. i 13. mjesta. Njihov snažan položaj može biti posljedica povećanja broja investitora koji žele povećati otpornost lanaca opskrbe u razdoblju povećane geopolitičke neizvjesnosti.

- Investitori među najvažnije čimbenike za povećanje inozemnih izravnih ulaganja svrstavaju transparentnost vladinih propisa, tehnološke i inovacijske kapacitete te porezne stope i jednostavnost plaćanja poreza, dok nedostatak sirovina, politička nestabilnost te kvaliteta infrastrukture predstavljaju glavne prepreke. Zato su za Hrvatsku iznimno važne brojne prilagodbe i reforme za bolje iskorištavanje državnog potencijala za inozemna izravna ulaganja i veći gospodarski rast - objašnjava Marko Derča, partner u tvrtki Kearney.

Ulagači smatraju da će rast cijena sirovina, zajedno s povećanjem geopolitičkih napetosti i političke nestabilnosti na tržištima u razvoju, predstavljati najvjerojatnije rizike u ovoj godini. Te su zabrinutosti najvjerojatnije rezultat sukoba između Rusije i Ukrajine, te trajnih posljedica pandemije i visoke inflacije. Globalna inflacija dosegla je nevjerojatnih 7,8 posto u 2022. Unatoč trenutnom padu, očekuje se da će ove godine ostati iznad pet posto.

Hrvatska na 46. mjestu

Istodobno, istraživanje pokazuje da je globalizacija trenutno središnja sila za izravna inozemna ulaganja, te da će u narednim godinama to i ostati. Čak 66 posto ispitanika očekuje širenje globalizacije u naredne tri godine. Kao glavne pokretačke sile navode kombinaciju povezane digitalne infrastrukture zajedno s rastućim trgovačkim prilikama i ograničenim trgovačkim preprekama. To je vjerojatno posljedica digitalnog poslovanja u doba pandemije i odraz povećanja obujma trgovanja koji je 2021. premašio razinu prije COVID-a. Unatoč tome što većina investitora vjeruje u prednosti globalizacije i očekuje da će se ona ojačati, vjeruju i da se njezina priroda može promijeniti zbog jačanja regionalizacije i samodostatnosti.

Iako Hrvatska još ne uživa razinu povjerenja od strane investitora kao i prvih 25 zemalja na Kearneyevom Indeksu, snažna institucionalna podrška održivom razvoju i novim tehnologijama, članstvo u Europskoj uniji, ulazak u Schengenski prostor, niski porezi, sigurna imovinska prava i progresivna regulatorna politika faktori su koji doprinose Hrvatskoj u zadobivanju povjerenja stranih ulagača.

Napredak je evidentan i u podatku da se Hrvatska trenutno nalazi na 46. od 132 mjesta na IMD-evom Globalnom Indeksu Konkurentnosti (Global Competitiveness Index), što je napredak za 13 mjesta u odnosu na 59. mjesto 2021. godine. S druge strane, iako je Hrvatska Vlada poduzela navedene pozitivne korake za poboljšanje poslovne klime, sporo je reformirala pravosuđe, koje se najčešće spominje kao jedna od najvećih prepreka stranim ulaganjima. Osim toga, gospodarstvo je još uvijek opterećeno velikom državnom birokracijom, nedovoljno efikasnim poduzećima u državnom vlasništvu te niskom regulatornom transparentnošću, sugerirajući da prostor za napredak definitivno još uvijek postoji.

image

Poredak država na ljestvici Indeksa povjerenja inozemnih izravnih ulaganja 2023

foto
20. lipanj 2024 00:26