Financije stabilne, a dug za lijekove rekordan

Hrvatske javne financije dobile su još jedno priznanje zbog svoje stabilnosti. Agencija Standard&Poor's potvrdila je kreditni rejting Hrvatske na nikad višoj razini, A–, uz pozitivne izglede. S&P-ovi analitičari svoju su odluku obrazložili 'otpornim rastom gospodarstva uza snažne fiskalne pokazatelje i potporu članstva u eurozoni'.

U Ministarstvu financija tu su odluku prokomentirali riječima da je to jasna potvrda kako hrvatsko gospodarstvo stoji na čvrstim temeljima i da su prepoznate naše reforme, uza stabilne javne financije, snažnu europsku potporu i jasnu perspektivu gospodarskog rasta. Ugrubo rečeno, javne financije jesu stabilne, javni je dug ispod 60 posto, a manjak proračuna manji od tri posto.

No, ako tako dobro stojimo, zašto je dug bolnica prema veledrogerijama postao rekordan? Ovih je dana taj problem težak 730 milijuna eura opet u fokusu, a država je pred trgovce lijekovima izašla s već prokušanom utjehom: 'Riješit ćemo.' Tako 'rješava' već godinama.

Prostorom će se (možda) gospodariti bolje

Jedan je donesen, drugi će biti uskoro – riječ je o zagrebačkome Generalnom urbanističkom planu (GUP) te novom Zakonu o građenju, dvama dokumentima koji bi trebali unijeti znatno više reda u prostoru. Ako je suditi po GUP-u, Zagreb će biti nešto zeleniji, bez visokih zgrada u predjelima u kojima dominiraju obiteljske kuće. Zakon o građenju trebao bi suzbiti jedan od najvećih problema u gospodarenju prostorom, gradnju bez građevinske dozvole.

Temelj predloženoga zakona trebalo je biti 12 točaka koje je Hrvatska komora arhitekata još prije dvije godine uputila resornome ministarstvu. Kako to već ide, zakon je djelomično prihvatio dio prijedloga struke. S druge strane, Hrvatska komora inženjera građevinarstva vrlo je zadovoljna prijedlogom i smatra ga korakom u pravom smjeru. Kakav god bio, ostaje nada da će se striktno provoditi jer na provedbi 'pada' većina naših zakona.

Oracle došao iz drugog plana i rađa 'deset titana'

Teza da će umjetna inteligencija promijeniti kompletnu paradigmu gospodarstva izbacila je pomalo zaboravljeni Oracle u središte zanimanja investitora. Nakon što je kompanija – bez čijih je baza podataka nezamisliva digitalna ekonomija – u kvartalnom izvješću objavila očekivanja da će njezina infrastruktura u oblaku u iduće četiri godine rasti najmanje 70 posto na godinu, vrijednost dionica skočila je za 36 posto.

Time se bogatstvo njezina suosnivača Larryja Ellisona povećalo za 89 milijardi dolara pa je on, smijenivši Elona Muska, na jedan dan postao najbogatiji čovjek svijeta. Financijaši s Wall Streeta sada tvrde kako 'veličanstvenih sedam' (Alphabet, Amazon, Apple, Meta, Microsoft, Nvidia i Tesla) više ne oslikavaju precizno američki tehnološki sektor. Sada se govori o 'deset titana', pri čemu uz navedenih sedam kompanija još treba dodati Broadcom, Oracle i Netflix.