‘;
Nakon što je potkraj prošle godine fond Prosperus Growth uložio u aROMU, brend zanatskog sladoleda, početkom tjedna domaće tržište svjedočilo je još jednom ulaganju fondova rizičnoga kapitala. Poliklinika Bagatin treća je velika akvizicija u zdravstvenoj domeni FMG-a unazad godinu dana, nakon pridruženja pedijatrijske Poliklinike Sabol i estetskih centara Manuela Picard. Futura Medical Group dio je Futura Partnersa, investicijske tvrtke osnovane 2022. radi ulaganja u mala i srednja poduzeća s visokim potencijalom rasta. Iza Futura Partnersa stoji skupina poduzetnika i poslovnih ljudi koji investiraju tzv. pametni novac.
Posljednji je to primjer ulaganja fondova rizičnoga kapitala u hrvatske kompanije, koje im postaju sve zanimljivije. Štoviše, kad je riječ o ulaganjima PE financijske industrije (engl. private equity), narativ o Hrvatskoj u kojoj nema odveć zanimljivih ulagačkih prilika baš i ne drži vodu. Samo između 2021. i 2023. PE fondovi uložili su ovdje više od dvije i pol milijarde eura. Osim toga, Hrvatska je prema brzini rasta ulaganja rizičnoga kapitala jedno od tržišta koja najbrže rastu u srednjoj i istočnoj Europi, uz bok Estoniji. Izvješće europske PE udruge Invest Europe pokazuje da su 2020. ulaganja fondova rizičnoga kapitala u Hrvatskoj dosegnula 0,3 posto BDP-a, znatno više od prosjeka srednje i istočne Europe, koji iznosi 0,1 posto.
Slabija razvijenost
Ipak, statistika može biti varljiva, smatra dio financijskih analitičara. Jurica Miličević, partner i voditelj u Odjelu strateških i transakcijskih usluga konzultantske tvrtke EY, naglašava da se domaća private equity-industrija u posljednje vrijeme razvija vrlo brzo i uspješno.
– Ako se osvrnemo na aktivnosti iz 2020. i usporedimo ih s rezultatima u srednjoj i istočnoj Europi, jasno je da su hrvatski fondovi bili aktivniji kada se gleda njihov udio u BDP-u. Međutim, smatram da nije potpuno ispravno analizirati samo jednu godinu zato što iznos uloženih sredstava znatno varira iz godine u godinu, ovisno o dostupnim investicijskim prilikama. Zanimljivo bi bilo sagledati statistiku za šire razdoblje, primjerice od 2020. do 2024. Teško mi je vjerovati da domaći private equity-fondovi ulažu veći postotak BDP-a od prosjeka srednje i istočne Europe s obzirom na to da je ta industrija u našoj zemlji, prema mojim informacijama, manje razvijena nego u spomenutim regijama. Najstariji aktivni private equity-fond u Hrvatskoj ima 15-ak godina, a u Poljskoj, Češkoj, pa čak i Sloveniji, ti su fondovi mnogo dulje prisutni – ocjenjuje Miličević.
Nešto svježije procjene Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (CVCA) govore da su 2023. ovdašnji fondovi rizičnoga kapitala upravljali s tri i pol milijarde eura. Najnovije procjene CVCA očekuju se za nekih mjesec dana i trebale bi pokazati je li (i koliko) porasla imovina pod upravljanjem. Kakav god bio rezultat, takvi fondovi nedvojbeno imaju važnu ulogu u domaćem gospodarstvu – prijašnje procjene pokazivale su da domaće tvrtke financirane private equity-fondovima i venture capital-fondovima zapošljavaju više od pet posto ukupne radne snage u Hrvatskoj te da su 2022. otvorile 7,2 posto neto novih radnih mjesta.
Za usporedbu, u drugim tvrtkama neto porast broja zaposlenih te je godine iznosio manje od dva posto. Ta grana financijske industrije dosad se pokazala kao svojevrsni inkubator za hrvatske jednoroge. Nakon Rimca i vodnjanskog IT diva Infobipa, iza kojeg stoji američki, deset milijardi dolara težak One Equity Partners, koji vodi naš nekadašnji tenisač Mario Ančić, vrlo blizu statusu kompanije vrjednije od milijardu dolara je ReversingLabs. U tu kompaniju koja se bavi kibernetičkom sigurnošću uložio je američki Crosspoint Capital, koji je potkraj prvog tromjesečja prošle godine upravljao s 3,3 milijarde dolara.
Tko su najveći fondovi rizičnoga kapitala u Hrvatskoj i u što su uložili, koja su ulaganja već dovoljno zrela za izlazak, zašto je Hrvatska sve zanimljivija stranim fondovima pročitajte u temi broja novog tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.