Biznis i politika
StoryEditor

Fondovi smanjuju investicije u tržišta kapitala, nastavak sankcija i de-dolarizacije

09. Svibanj 2022.
Piše: Robert Jurišić
  • EU je uvela šesti paket mjera protiv Rusije, SAD je proširio listu osoba i proizvoda na koje se odnose sankcije, a Rusija najavljuje svoje mjere 
  • Poduplala se nesigurnost u opskrbi hranom 
  • Trend de-dolarizacije se nastavlja
  • Fondovi smanjuju svoje investicije u tržišta kapitala i povećavaju svoju imovinu ulaganjem u razne burzovne robe 

Jučer i danas su vrlo važni dani jer se diljem svijeta obilježava Dan pobjede, a ove godine je poseban naglasak na Moskvu i poruke koje će biti upućene prije i nakon vojne parade sa Crvenog trga. Uoči današnjeg dana pojačavaju se borbe u istočnoj Ukrajini, a raste i strah/rizik da se rat dodatno proširi. U tom kontekstu neizvjesnosti, dolar je ojačao na razinu 1,05 u odnosu na euro, a nafta je iznad 110 USD/bbl.

Pored svega, kineska potražnja nešto je o čemu se mnogo razgovara posljednih dana u negativnom kontekstu, a globalnu ekonomiju zasigurno očekuje trnovit put u nadolazećim mjesecima. Međusobno nametanje sankcija se nastavlja. EU je uvela šesti paket mjera protiv Rusije, SAD je proširio listu fizičkih i pravnih osoba, ali i proizvoda i industrijskih grana na koje se njihove sankcije prema Rusiji odnose, a Rusija najavljuje svoje mjere koje možemo očekivati do kraja ovog tjedna.

Osim njih Tajvan uvodi mjere protiv Bjelorusije, a Velika Britanija najavljuje novi paket vojne pomoći Ukrajini. Tajnik ukrajinskog Vijeća sigurnosti izjavio je da je Rusija očekivala Mađarsku invaziju na Ukrajinu te naglašava Mađarsku spremnost da proširi svoj teritorij na Ukrajinu usred ovog rata. Kada bi se takvo što dogodilo, zamislite kaos koji bi tek onda nastao. Treći Svjetski rat. Sve u svemu partija geopolitičkog šaha se nastavlja. Kraj partije ne izgleda da je blizu, a pobjednik se još ne nazire. Gubitnici su svi (neki više, neki manje).  

Trend de-dolarizacije se nastavlja. Kina, najveći imatelj američkog duga, je prodala gotovo 60 milijardi dolara u zadnja 3 mjeseca. Povrh toga, nastavila je kupovati ruski plin i naftu u juanima. Kako će sve to utjecati na euro? Generalno, fondovi smanjuju svoje investicije u tržišta kapitala u kontekstu trenutne globalne ekonomske situacije i povećavaju svoju imovinu ulaganjem u razne burzovne robe, kako bi se prvenstveno zaštitili od rastuće inflacije. Istovremeno, razne humanitarne agencije naglašavaju da zbog rata, ekstremnih vremenskih (ne)prilika i ekonomskih šokova raste broj ljudi globalno koji će se suočiti s humanitarnom krizom. Nesigurnost u opskrbi hranom gotovo se udvostručila u posljednjih šest godina, a izgledi da se situacija poboljša u doglednoj budućnosti nisu baš veliki.

Na sastanku FED-a dogovoreno je povećanje kamatnih stopa za 0,5 postotnih bodova, što je i bilo očekivano od strane tržišta i najveće je povećanje još od 1994. FED je trenutno u raskoraku između borbe protiv rastuće rekordne inflacije i recesije. Čini se da FED želi obuzdati inflaciju, ali ne želi gurnuti SAD prema recesiji. Vrlo vjerojatno bi trend rasta dolara bio jače nastavljen da tržište nije interpretiralo izjave Powela nakon sastanka kao smanjenje vjerojatnosti za daljnji snažniji rast kamata. Posljedično, odnos euro/dolar se kreće oko razine 1,05 što je i dalje najsnažnija razina dolara u zadnjih 20 godina. Hoćemo li ipak vidjeti paritet u dogledno vrijeme? Hoće li to biti zbog jačanja dolara ili slabljenja eura? Kretanje dolara ima snažan utjecaj na izvoznu aktivnost EU, što će imati veliki utjecaj u narednim mjesecima u kontekstu agri roba.

Budući da se problem inflacije još uvijek rješava, još uvijek je za očekivati da će špekulanti ponovno zauzimati long pozicije na burzama. Prinosi na 30-godišnje obveznice iznad 3,15 posto, prvi put nakon prosinca 2018. i to ne zbog pritiska rasta kamatnih stopa, već prije zbog inflatornih pritisaka. Trošak osiguranja obveznica Goldman Sachsa, Morgan Stanleya i Citigroupa protiv defaulta najviši je u zadnje dvije godine.

Jedna zanimljiva usporedba, odnos dolara i rublja. Na dan početka rata, 24. veljače iznosio je 84,95 rublji za 1 dolar. Vrhunac je dosegnut 9. ožujka, 138,75, a protekli tjedan, 4. svibnja bio je 67,75.

Cijena nafte u petak zatvorena na najvišoj razini u protekla tri tjedna, 112,5 $/bb kao posljedica obećanja članica G7 zemalja da će zabraniti uvoz ruske nafte, ali i smanjenje službenih cijena nafte Saudijske Arabije za kupce u Aziji te lockdown koji je na snazi u dijelovima Kine, a što utječe na njihovu potrošnju/potražnju. Na razini EU planirane su sankcije za uvoz nafte, ali to se tek treba potvrditi jer se pojedine zemlje poput Mađarske tome snažno protive.

Futuresi ugljena snažno su porasli, 140 posto od početka godine! Posljedica je to i dalje snažne potražnje u uvjetima smanjene ponude. Uz sve veću potražnju za električnom energijom, povećane gospodarske aktivnosti, rastuće cijene plina, povećale su potrošnju ugljena. Rat i posljedične sankcije samo su dodatno rasplamsale kaos na tržištima. Kao posljedica, uobičajeni lanci opskrbe su potpuno izmijenjeni jer su EU i Japan alternativne izvore opskrbe pronašli u Australiji, Kolumbiji, Indoneziji, Južnoj Africi i SAD-u.

Ipak, ove razine cijena potaknule su veću proizvodnju Kine i Indije što bi moglo ublažiti globalni deficit opskrbe, a možda i pomoći da cijene padnu s ovih rekordnih razina. Futuresi plina pali su na tjednoj razini, iako su proteklog tjedna u jednom trenutku bili iznad razine od 110 €/MWh, jer je zabrinutost oko ruske opskrbe pala nakon što je Gazprom dao garanciju svojim kupcima da će isporuke biti sukladne ugovorima. Dodatno, najave toplijeg vremena u period pred nama smanjuju pritisak na potražnju, pa je uvoz LNG-a trenutno dovoljan za zadovoljavanje ove razine potrošnje. Međutim, treba naglasiti da je u SAD-u cijena plina dosegla novi rekord od 8,98 $/MMBtu (usporedbe radi 24. veljače cijena je bila 4,62 $/MMBtu) zbog rastuće potražnje i izvoza koji je na rekordnim razinama.

U agri svijetu ponovno dinamično i volatilno. Vremenske prilike globalno nisu baš najbolje za poljoprivrednu proizvodnju. Generalno suho u Južnoj Americi, toplo i suho u zapadnoj Europi, vrlo vruće u Indiji, a ništa bolje nije niti u SAD-u samo što je tamo dijelom suho, a dijelom vlažno i hladno. To će svakako imati posljedice na proizvodni potencijal tih regija.

T​ržišta pšenice su porasla nakon što je toplinski val pogodio Indiju, a prve procjene pokazuju da bi Indija mogla potpuno nestati sa izvoznog tržišta zbog toga (a donedavno se procjenjivalo da bi Indija mogla ponuditi i do 8 milijuna tona pšenice za izvoz). Dodatno, kako se približava početak nove sezone, cijene starog i novog roda polako se izjednačavaju i to na razini iznad 400 €/t (MATIF). Hoće li proizvođači prodavati svoje proizvodnje na ovoj razini ili će i dalje čekati da prođe žetva? Sjetva kukuruza i soje u SAD-u značajno zaostaje za 5-godišnjim prosjecima, ali obzirom na mehanizaciju koju američki proizvođači posjeduju, za očekivati je da će brzo nadoknaditi taj zaostatak. Premija koju pšenica ima trenutno u odnosu na kukuruz (gledajući futuresa CBOT) je prevelika i sugerira da je ili pšenica preskupa ili kukuruz prejeftin.

U ovim okolnostima potrošači ili odgađaju potrošnju (nema tendera Turske ili Egipta za kupnju pšenice) ili se smanjuje proizvodnja stoke (peradi, svinja i preživača) kako bi se smanjila potražnja za stočnom hranom. Bližimo se kraju sezone, a najnoviji podaci pokazuju da je izvoz pšenice i ječma manji nego sezonu ranije, dok je uvoz kukuruza nešto veći nego sezonu ranije. Ipak, rat i paralizirane crnomorske luke tjeraju mnoge europske uvoznike da pronađu ili alternativne zemlje dobavljače ili alternativne proizvode. Ovaj tjedan je USDA izvještaj u kojem će se po prvi puta procijeniti proizvodnja u novoj sezoni. Biti će zanimljivo.

Cijena aluminija pala ispod razine 3.000 USD/t. Razina koja nije viđena još od siječnja, a sve kao posljedica ovog lockdowna u Kini te zaoštrvanja mjera monetarne politike u većini globalnih centralnih banaka čim se širi zabrinutost oko manjeg globalnog rasta što će imati velikog utjecaja na metale i potražnju za njima. Nedavni podaci iz Kine pogoršavaju takve izglede jer se tvornička aktivnost smanjila drugi mjesec zaredom na najnižu razinu od veljače 2020. Osim toga, rastuće cijene aluminija te poremećen izvoz iz Rusije, doveo je do rekordnog rasta proizvodnje aluminija u Kini. Uz smanjenje potrošnje, taj višak proizvodnje mogao bi pogoditi globalna tržišta i pomoći u smirivanju ovih visokih cijena aluminija. Cijene čelika također su pale na tjednoj razini iz istih ili sličnih razloga, premda ne tako snažno kao cijene aluminija.

image
foto
image
foto
image
foto
20. travanj 2024 05:31