Što je, zapravo, sporno u tome što je Sberbanka prodala svoj udjel u Fortenovi Saifu Alketbiju? To što hrvatska Vlada, kao ni nitko u Fortenovi, nije znala za tu transakciju? To što bi ‘neki Arapin‘, na kojeg nitko u Hrvatskoj nema utjecaja, postao najveći pojedinačni suvlasnik Fortenove? To što su (najvjerojatnije) zaobiđene sankcije prema Sberbanci? To što je kao konzultant u transakciji bio Miodrag Borojević? Sve su to, doduše, neugodne okolnosti za održavanje krhke ravnoteže u Fortenovi, ali same po sebi ne bi bile vrijedne dramljenja da sve to prilično izgledno ne vodi prema radikalnoj posljedici – uništenju Fortenove.
Sredinom lipnja ove godine Fortenova grupa objavila je konsolidirane financijske izvještaje za 2021. godinu, a uz njih i izvješće neovisnog revizora, kojeg zajednički potpisuju PwC i Mazars Cinotti Audit. Jedan odlomak revizorskog izvješća nosi naslov ‘Značajna neizvjesnost u vezi s vremenski neograničenim poslovanjem‘, a u njemu revizori skreću pozornost na bilješku u kojoj Uprava Fortenove opisuje događaje nakon datuma bilance, a koji ‘ukazuju na to da Grupa ima aranžmane financiranja koji uključuju poštivanje određenih financijskih i nefinancijskih odrednica za koje Grupa izdaje tromjesečne i godišnje potvrde o ispunjavanju odrednica.
Na datum našeg mišljenja (15. lipnja 2022., nap. a.) postoje slučajevi neispunjenja obveza koje su u tijeku i na temelju kojih relevantni vlasnici obveznica mogu od povjerenika ili agenta zajmodavca zahtijevati da pokrene ovršnu radnju protiv Grupe kao bi se ubrzala otplata. Ovi događaji ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti koja može stvoriti značajnu sumnju u sposobnost Grupe da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem‘.
Koliko je poznato, vlasnici obveznica dosad nisu zatražili ovrhu protiv Grupe unatoč neispunjenim obvezama po odrednicama Ugovora o upisu obveznica. Da su to zatražili, nastao bi mnogo veći triler od trenutačnog spornog vlasničkog preslagivanja. Gotovo sva imovina Fortenova grupe, uključujući zalihe, naime, založena je kao osiguranje za izdanu obveznicu!
Radi se, podsjetimo, o obveznicama koje je Fortenova izdala početkom rujna 2019. godine u iznosu od 1,157 milijardi eura, s rokom od četiri godine, uz kamatnu stopu od 7,3 posto plus EURIBOR. Financiranje je predvodio američki fond HPS Investment Partners u suradnji s ruskom VTB bankom, koja je ujedno i vlasnik 7,5 posto udjela u Fortenovi.
Ni u dosadašnjem dijelu ove godine Fabrisu Perušku i Jamesu Pearsonu, glavnom izvršnom direktoru i izvršnom direktoru za financije Fortenova grupe, nije bilo nimalo jednostavno s imateljima obveznica tražiti zadovoljavajuća rješenja glede slučajeva neispunjenja obveza, mogućih neispunjenja obveza te činjenice da su Sberbank i VTB pod sankcijama, uslijed čega su im udjeli u Fortenovi zamrznuti, što je još jedan razlog koji imateljima obveznica daje pravo zatražiti otplatu obveznica uz obavijest tri radna dana unaprijed. Srećom, imatelji obveznica ni to pravo nisu iskoristili.
No prava drama s podmirivanjem dugova Fortenovi tek predstoji, a tako krucijalan događaj kao što je promjena najvećeg pojedinačnog vlasnika u kompaniji (još gore – osporavana promjena!) mogao bi presudno utjecati na mogućnost novog zaduživanja.
Obzirom da je dospijeće obveznica izdanih 2019. godini početkom rujna iduće godine, dakle, za svega deset mjeseci (i to pod uvjetom da nitko od imatelja tih obveznica ni do tad ne zatraži prijevremenu otplatu ili ovrhu) sasvim je sigurno da je uprava Fortenove već uvelike u aktivnostima oko dogovora o novom financijskom angažmanu bez kojeg je Fortenova kao takva doslovno mrtva. Kompanija svoj dug imateljima obveznica ne može podmiriti ni na koji drugi način nego refinanciranjem. Stabilnost poslovanja i stabilnost vlasničke strukture ključne su pretpostavke za pronaći financijera koji će biti spreman odobriti Fortenovi barem milijardu eura svježeg novca.
Cijeli članak možete pročitati u novom tiskanom i online izdanju Lidera