Francuska ljevica traži porez na bogate, Arnault žestoko protiv

Francuski poslovni čelnici nazvali su prijedlog ljevice o novom porezu na superbogate 'ludim' i 'komunističkim', dok Socijalistička stranka pritišće novog premijera od Emmanuela Macrona da osigura da bogati plate svoj 'pošteni dio' u nastojanjima da se smanji javni deficit. Glasovi socijalista ključni su za opstanak premijera Sébastiena Lecornuaua, nakon što je obješen parlament srušio dvojicu premijera u manje od godinu dana zbog njihovih pokušaja ograničavanja javne potrošnje. Ljevičarski zastupnici traže da osobe s bogatstvom većim od 100 milijuna eura plaćaju minimalno 2 posto poreza godišnje na svu svoju imovinu, uključujući poduzeća, dionice i nerealizirane dobitke, prenosi Financial Times.

Bernard Arnault, izvršni direktor luksuznog konglomerata LVMH, izjavio je da taj prijedlog predstavlja 'jasno izraženu želju za uništavanjem francuskog gospodarstva'.

- Ne mogu vjerovati da bi francuske političke snage koje vladaju ili su vladale zemljom mogle dati ikakav kredibilitet ovom napadu, koji je poguban za naše gospodarstvo - rekao je milijarder u priopćenju.

Arnault nije jedini koji se protivi ovoj ideji. Éric Larchevêque, suosnivač tvrtke za kripto-novčanike Ledger, rekao je za Financial Times da je to 'kolektivizam, to je komunizam... to je temeljni napad na slobodu i pravo vlasništva'.

S obzirom na to da je Ledger zadnji put procijenjen na 1,3 milijarde eura od strane fondova rizičnog kapitala, Larchevêqueov udio njegovo bogatstvo stavlja u kategoriju koja bi bila oporezovana novim porezom, iako start-up ne ostvaruje dobit niti isplaćuje dividende. Ako bi bio uveden, tzv. Zucmanov porez — nazvan po ekonomistu Gabrielu Zucmanu koji je iznio ideju — predstavljao bi udar na Macronovu probiznis agendu. Otkako je 2017. prvi put izabran, obećavao je da će Francusku pretvoriti u 'start-up naciju'. Jedan od prvih poteza bio mu je ublažavanje poreza na bogatstvo na osobnu imovinu iznad određenog praga, zamijenivši ga užim porezom na nekretnine. Također je postupno smanjio porez na dobit s 33 na 25 posto i uveo jedinstveni porez od 30 posto na kapitalnu dobit.

No, politički je skupo platio te porezne rezove, a protivnici su ga brzo prozvali 'predsjednikom bogatih'. Macron ostaje protivnik poreza na bogatstvo, rekao je izvor upoznat s njegovim razmišljanjem. Lecornu je za regionalne francuske novine rekao da je otvoren za raspravu o 'poreznoj pravednosti i podjeli tereta', ali je upozorio da 'imovinu treba tretirati s pažnjom'.

Zagovornici Zucmanovog poreza tvrde da bi on mogao prikupiti 15 milijardi eura godišnje, smanjujući potrebu za rezovima potrošnje pri smanjenju javnog deficita, koji bi do kraja godine trebao doseći 5,4 posto BDP-a — jedan od najviših u eurozoni.

No, drugi ekonomisti smatraju da bi donio tek oko 5 milijardi eura. Lecornuov prethodnik François Bayrou bio je srušen zbog prijedloga proračuna za 2026., koji je uključivao 44 milijarde eura rezova i povećanja poreza.

Arnault je Zucmana nazvao 'radikalnim ljevičarskim aktivistom čija ideologija ima za cilj uništiti liberalnu ekonomiju'. Arnault je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, ponajviše zahvaljujući svom kontrolnom udjelu u luksuznoj grupaciji vrijednoj 256 milijardi eura, kotiranoj na burzi u Parizu.

Zucmanova 'pseudo-akademska kompetencija naširoko je osporavana', rekao je Arnault, dodavši da je prijedlog usmjeren osobno protiv njega. Zucman je Arnaultovu kritiku opisao kao neosnovanu.

- Dolazi od jednog od najbogatijih ljudi na svijetu i u kontekstu u kojem je akademska sloboda sve češće dovedena u pitanje u brojnim zemljama, ova retorika... trebala bi nas sve zabrinuti - napisao je Zucman na X-u, dodajući 'Vrijeme je da oporezujemo milijardere minimalnom stopom'.

Zucmanov porez bio bi posebno problematičan za vlasnike perspektivnih tehnoloških start-upova koji, unatoč visokim procjenama na papiru, često ne ostvaruju dobit niti isplaćuju dividende. Ti bi pojedinci mogli imati porezne račune veće od raspoloživih likvidnih sredstava. Pristalice Zucmana tvrde da bi osnivači start-upova mogli podmiriti porez predajom dionica svojih poduzeća francuskom državnom fondu ili zaduživanjem — obje ideje izazivaju velike prijepore.

Kritičari, međutim, tvrde da bi porez mogao biti neustavan jer bi pogađao mali broj od oko 1.800 ljudi.

Philippe Corrot, suosnivač tehnološkog start-upa Mirakl, procijenjenog na 3,5 milijardi dolara, rekao je za FT da je prijedlog apsurdan i opasan jer bi 'stavio ljude u situaciju da moraju prodavati dijelove svojih poduzeća kako bi platili poreze'.

No, argument da se više mora učiniti na oporezivanju superbogatih vrlo je popularan u zemlji koja je dom nekim od najbogatijih ljudi na svijetu, poput Arnaulta ili milijarderskih obitelji iza Hermèsa i L’Oréala.

Više od pola milijuna ljudi prošlog je tjedna marširalo ulicama Pariza i drugih francuskih gradova prosvjedujući protiv nadolazećih rezova potrošnje, a mnogi su nosili transparente s pozivima na oporezivanje bogatih. Istraživanje Ifopa koje su naručili socijalisti nedavno je pokazalo da 86 posto ispitanih podržava Zucmanov porez.

Mnogi poslovni čelnici sada vjeruju da je neki oblik poreza na bogatstvo postao neizbježan, ali se nadaju ublaženoj verziji. Jedna od opcija bila bi produljenje navodno privremenih mjera uključenih u ovogodišnji proračun, poput dodatnog poreza za one koji zarađuju više od 250 tisućaeura godišnje, kao i povećanja poreza za velike tvrtke.