Popularna kultura i filmovi poput čuvenog ‘Vuka s Wall Streeta‘ brokere su nekad prikazivali kao financijaše koji ‘plivaju‘ u novcu i dekadentno ga troše. Iako su po primanjima bili daleko od američkih kolega, u vremenima procvata domaće burze prije 15-ak godina i u Hrvatskoj se od tog zanimanja moglo lijepo živjeti. Tih se godina mogla čuti anegdota kako jednu zagrebačku brokericu povišica plaće nije zadovoljila, pa je zatražila službeni mobitel, ali ne bilo kakav već iPhone optočen Swarovski kristalima. No, značajni razvoj tehnologije i velike promjene u financijskoj regulativi stubokom su promijenile to zanimanje, pa se danas novi brokeri koji dolaze na tržište broje na prste jedne ruke.
Oba su pala
Da biste postali broker, prije svega morate položiti zahtjevan ispit. Taj se ispit može položiti pri Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Godišnje izvješće te institucije pokazuje kako je interes kandidata gotovo simboličan, a ništa bolja nije ni prolaznost. Tako su prošle godine na ispit izašla samo dva kandidata i oba su pala. Također dva kandidata izašla su i 2022. godine, ali je jedan prošao. Pet kandidata od šest koliko ih se prijavilo položilo je ispit 2021. dok su se 2020. od petorice prijavljenih kandidata samo dvojica okitila titulom brokera. Za ilustraciju, 2007. - posljednje godine velike renesanse domaće burze - na ispit za brokera u prvom roku izašlo je 196 kandidata, od kojih je 128 položilo. U drugom roku na ispitu su se pojavila 52 kandidata, a dovoljnu razinu znanja pokazalo je njih trinaest.
U Hanfi pojašnjavaju kako se ispit sastoji od četiri kolegija ako je riječ o ispitu za brokera, a pet kolegija sadrži test za investicijskog savjetnika. Svaki kolegij sadrži po deset pitanja, a u svakome od kolegija kandidat mora imati 60 posto točnih odgovora kako bi položio. - Test se sastoji od pitanja s unaprijed ponuđenim odgovorima na koje je sukladno prethodnom znanju i iskustvu moguće odgovoriti odabirom jednog ili više točnih odgovora te nekoliko pitanja koja zahtijevaju određene izračune, ali opet s ponuđenim odgovorima - tumače u Hanfi.
Međutim, ispit pri regulatoru financijskog tržišta nije jedini način na koji možete postati broker, ističe Tamas Nagy, predsjednik Grupacije tržišta kapitala pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. - U Hrvatskoj je regulativa koja uređuje obrazovni proces za brokere i investicijske savjetnike definirana Zakonom o tržištu kapitala te pravilnicima koje donosi Hanfa. Prema aktualnoj regulativi, osobe koje žele postati brokeri ili investicijski savjetnici moraju završiti odgovarajuće obrazovanje i položiti stručne ispite koje provodi Hanfa. Ujedno je stupanjem na snagu MiFID II regulative sam proces edukacije liberaliziran. Drugim riječima, investicijska društva, odnosno banke, u mogućnosti su provoditi vlastite edukacije čiji je kurikulum odobren od strane Hanfe te samim time licencirati djelatnike za pružanje određene vrste investicijske usluge koje će pružati klijentima – pojašnjava Nagy.
Malo ‘svježe krvi‘
Unatoč tome, brokerske ‘svježe krvi‘ koja dolazi na tržište rada i dalje je vrlo malo, pa i financijska industrija, kao i većina gospodarstva, ima problem s nedostatkom radnika u tom segmentu. - Trenutačna situacija na tržištu rada u segmentu brokera i investicijskih savjetnika nije pretjerano aktivna. Nedostatak kvalificiranih kadrova postoji, posebno u pogledu iskusnih profesionalaca koji imaju dublje razumijevanje tržišta kapitala. To najviše dolazi do izražaja u slučaju promjene radnih mjesta kada najčešće društva žele napraviti što bezbolniju zamjenu. Sama potreba za dodatnim kadrovima može varirati ovisno o stanju na tržištu kapitala i specifičnim potrebama investicijskih društava. Primjećujemo da nedostatak kvalitetnih kadrova nije samo u front dijelu, nego i u back office poslovima, koji su specifični u dijelu poslovanja na tržištima kapitala i traže isto tako specifična znanja i odgovornosti – naglašava Nagy.
Sukladno tome, odlazak brokera ili investicijskog savjetnika s višegodišnjim iskustvom vrlo je često nenadoknadiv gubitak za brokeraj. Plaće brokera danas se kreću između 1300 i 2000 eura, ovisno o iskustvu i brokerskoj kući u kojoj rade. Radno vrijeme ovisi o burzi na kojoj investicijsko društvo pruža usluge trgovanja; ako je riječ samo o Zagrebačkoj burzi, radno vrijeme je klasično ‘od devet do pet‘. Ako brokeraj pruža i uslugu trgovanja na američkom tržištu, onda se radi i do kasnih večernjih sati s obzirom na to da trgovanje na Njujorškoj burzi završava u 22 sata po našem vremenu.
Što se radnih zadataka tiče, oni su se značajno promijenili u posljednjih 15 godina. Dok su ranih 2000-tih brokeri prvenstveno izvršavali naloge kupoprodaje dionica na terminalima burze, tehnološki napredak, posebno u dijelu izravnog izvršenja naloga, taj je posao korjenito promijenio. - Danas brokeri više rade na analizi podataka, upravljanju i nadzoru procesa samog trgovanja te intenzivnijem kontaktu s manjim brojem klijenata, dok su prije više vremena provodili u telefonskom kontaktu s klijentima i ručnoj obradi naloga - tvrdi Nagy.
Nema više ‘tipkača naloga‘
‘Brokerska industrija‘ u Hrvatskoj kroz godine se podosta konsolidirala te se sve više mijenja način na koji klijenti trguju, što dovodi do padajuće potrebe za novim brokerima, ističe Danijel Delač, predsjednik Uprave InterCapital vrijednosnih papira, najvećeg privatnog ‘brokeraja‘ u zemlji. - Usudio bih se reći da ne vidim promjenu tog trenda u sljedećim godinama - smatra Delač. Kako kaže, razvoj aplikacija za trgovanje vrijednosnicama jedan od razloga zašto dobar dio branše stagnira. - Klijenti sve više trguju putem elektronskih platformi i opis poslova brokera se mijenja. Izvršenje naloga više nije osnovni posao i u tom smislu danas su naši brokeri više menadžeri za odnose s klijentima i eksperti za sve vezano uz trgovanje na domaćoj, a posebno inozemnim burzama, a ne samo ‘tipkači naloga‘ kako se taj posao nekada posprdno doživljavao - naglašava Delač.
Na pitanje može li InterCapital trenutno zadovoljiti potrebe za radnicima u tom segmentu, Delač ističe kako je njihov tim brokera iskusan, uigran i svi kolege tamo rade već barem nekoliko godina, a neki i preko deset godina. - U prošlosti smo imali povremene odlaske iz toga odjela što je normalno i životno, te smo tim širili zapošljavanjem kolega koji su bili početnici, ali koji su uz sebe imali seniore koji su ih mogli mentorirati i uvesti u posao na kvalitetan način. Već neko vrijeme nismo bili u značajnijoj potrebi zapošljavati nove brokere, ali vjerujem da bi i sada mogli zadovoljiti naše potrebe na isti način - ocjenjuje Delač.
Kako dodaje, kadrove pokušavaju motivirati i poticati na stalni profesionalni razvoj. - Kao poslodavac smo zahtjevni, ali kroz monetarne i nemonetarne povlastice trudimo se biti i poželjni. Činjenica da imamo relativno mali obrtaj zaposlenika u ovom odjelu to i potvrđuje - tvrdi Delač.
Domaće tržište kapitala počelo je pokazivati znakove života - indeks CROBEX nedavno je dotaknuo 3000 bodova, najvišu razinu od 2008. godine. Moglo bi se dogoditi da će to motivirati više kandidata da se okušaju u brokerskom poslu. No, ako je suditi po aktualnoj situaciji s radnom snagom, domaću financijsku industriju dugoočekivani oporavak burzovnog trgovanja mogao bi uhvatiti na ‘krivoj nozi‘.