Piše: Vlatko Kesegić, FIMA-VRIJEDNOSNICE
Nekoliko negativnih tema diktira tempo američkim dionicama u 2022. godini. Prva je pooštravanje monetarnih uvjeta i rastuće kamatne stope uslijed ustrajne inflacije. Zatim, s tim u svezi jačanje vrijednosti dolara prema ostalim svjetskim valutama. A sve ovo se dešava usprkos sve većem konsenzusu očekivanja ekonomista da je recesija američkog gospodarstva gotovo pa sigurna u nadolazećem razdoblju. Od negativnog utjecaja za globalni gospodarski rast je i nastavak rata u Ukrajini i s njim povezane geopolitičke napetosti uključujući energetsku krizu u Europi.
U ovakvim uvjetima američke burze su prošli tjedan zaključile za investitore užasan tjedan i mjesec. Nadalje, vodeći dionički indeks S&P 500 spustio se na nove najniže razine u 2022. godini. Time je potvrđen nastavak aktualne faze medvjeđeg tržišta u kojoj su ovogodišnji gubici za spomenuti indeks dosezali i do 25%. Iako je gubitak u prvim danima listopada ipak nešto smanjen, nakon što su indeksi povezali dva iznimno pozitivna dana, on i dalje iznosi visokih 20%.
Još veće minuse bilježe dionice iz sektora osjetljivih na rast kamatnih stopa i trenutnu makroekonomsku neizvjesnosti. Tablicom u nastavku prikazujemo izvedbe različitih sektora putem najpoznatijih ETF-ova koji ih prate.
Izvor: Bloomberg, FIMA-VRIJEDNOSNICE d.o.o.
Najveći ovogodišnji gubitnici bile su dionice iz sektora komunikacijskih usluga, koje su potonule 35%, ukoliko se njihova izvedba mjeri kretanjem ETF-a kratice XLC. Primjerice, najveća sastavnica ovog ETF-a, Meta Platforms (META) potonula je čak 58% uslijed spuštanja granice tolerancije investitora za visoke valuacije tehnoloških dionica. Također najnoviji regulatorni izazovi i očekivanja usporavanja prihoda oglašivača zbog gospodarske neizvjesnosti ne pomažu dionici ovog upravitelja socijalnih mreža.
A porast prinosa obveznica doveo je i do pada dionica iz nekretninskog sektora za čak 28%. Naime, dionice iz ovog sektora, poznate po svojim solidnim dividendama, našle su se u izravnoj konkurenciji s obveznicama koje nude sigurne prinose koji su znatno porasli ove godine.
S gubicima preko 27% izdvajaju se još ciklički potrošački i tehnološki sektor. S obzirom da su vodeće sastavnice u oba sektora dionice kompanija s tehnološkim karakterom, Amazon (AMZN) i Tesla (TSLA) u ciklički potrošačkom te Apple (AAPL) i Microsoft (MSFT) u tehnološkom, ne iznenađuje iznadprosječno negativan utjecaj stezajuće monetarne politike i usporavanja gospodarskog rasta na kretanje vrijednosti njihovih dionica.
Jedini sektorski dobitnik je bio energetski sektor zahvaljujući oporavku cijena energije i poslovnih rezultata kompanija poput Exxon (XOM) i Chevron (CVX). Dionice ovakvih kompanija, mjerene ETF-om XLE, porasle su čak 43% ove godine.
Uzevši u obzir ranije opisane uvjete u kojima se trebaju donositi investicijske odluke ne iznenađuje što ulagači u posljednje tromjesečje ulaze s određenom dozom skepticizma. Najbolji pokazatelj neizvjesnosti na tržištu je trenutna volatilnost cijena dionica. Naime, nakon što je rujan donio najgoru mjesečnu izvedbu za S&P još od početaka pandemije u ožujku 2020. godine, dionice su zabilježile pet postotni rast u samo prva dva trgovinska dana listopada.
Ipak, ovogodišnji pad cijena dionica, pogotovo što obuhvaća značajan broj sektora i kompanija, kao što je vidljivo u ranijoj tablici, znači da se na tržištu pojavljuju investicijske prilike koje bi investitori trebali razmotriti. Ako se pretposatvi da je recesija u bližoj budućnosti neizbježna, kako sugeriraju posljednje ankete ekonomista, pronalazak kompanija za koje se očekuju da će nastavi s rastom poslovnih rezultata i u recesijskim uvjetima mogu biti zanimljiv početni filter za pronalazak dobitnika u 2023. godini.
Kako bi suzili popis ovakvih dionica, u razmatranje smo uzeli 100 najvećih sastavnica S&P 500 indeksa. Ovakav uvjet, članstvo u S&P 500 indeksu i veličina tržišne kapitalizacije, znači da popis sadrži dionice najvećih američkih korporacija za koje je opravdano vjerovati da će preživjeti iduću gospodarsku kontrakciju.
Zatim smo iz popisa ovih 100 kompanija, izbacili kompanije koje prema očekivanju analitičara (izvor: Bloomberg) u narednih godinu dana neće postići rast prihoda prodaje od barem 10%. S obzirom da dionice ovakvih rastućih kompanija obično nose visoke valuacije i nakon zadnje korekcije cijena dionica, zadnji kriterij po kojem smo izbacivali dionice je bio onaj čiji je trenutni omjer cijene i dobiti po dionici premašio 30. Popis 20 dionica sortiranih po najvećem padu cijene od početka 2022. godine i očekivanom rastu dobiti po dionici u idućoj godini prikazujemo u tablici u nastavku.
Izvor: Bloomberg, FIMA-VRIJEDNOSNICE d.o.o.
Iako u selekciji dominiraju tehnološke dionice (poput AMD-a, Adobea, Qualcomma), vidljivo je da se među kandidatima pojavljuju i oni iz potrošačkog sektora (Nike), industrijskog (Union Pacifik i Caterpillar) te financijskog (Mastercard i Visa). Kao najslabiji kandidat pojavila se energetska kompanija EOG čija je cijena već značajno porasla ove godine, a očekuje se najmanji rast dobiti u 2023. godini.
Podatke iz ove tablice treba uzeti sa rezervom. Budućnost je neizvjesna te tako i procijenjeni podaci analitičara za buduće rezultate ovih kompanija. Ipak, pojeftinjenje cijena dionica kompanije koje će najvjerojatnije nastaviti poslovno rasti i u uvjetima pogoršanja makroekonomskih uvjeta je svakako dobra vijest za investitore koji žele iskoristiti trenutne bear market uvjete na Wall Streetu.
IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI:
Sadržaj u ovom članku ne predstavlja investicijski savjet niti se smije tumačiti kao preporuka za kupnju odnosno prodaju ili poziv na kupnju odnosno prodaju financijskog instrumenta ili grupe instrumenata koji se u istom eventualno spominju. Sve izneseno u ovom članku dano je isključivo u informativne svrhe. Prije početka trgovanja bilo kakvim financijskim instrumentom važno je uzeti u obzir rizike povezane s ulaganjem u iste. Trgovanje dionicama, ETF-ovima i ostalim financijskim instrumentima uključuje visoki rizik, pa postoji mogućnost gubitka dijela ili cjelokupnog uloženog iznosa. Prethodni prinosi financijskih instrumenata nisu jamstvo budućih prinosa.