Biznis i politika
StoryEditor

GEM istraživanje: Zbog premalo ‘odraslih‘ poduzeća Hrvatska ne može generirati dovoljno nove vrijednosti

11. Srpanj 2023.
Slavica Singerfoto Ratko Mavar
  • Hrvatska već više od 20 godina sudjeluje u GEM istraživanju pa je moguće uočiti trendove i obrasce poduzetničke aktivnosti
  • Poduzetnička okolina u Hrvatskoj na poduzetničku aktivnost još uvijek djeluje više ograničavajuće nego stimulirajuće
  • I dalje zabrinjava velik broj onih koji su ušli u poduzetništvo zbog nužde

– U odnosu na 2002. i 2012. vidi se pomak u poduzetništvu u Hrvatskoj, popravili smo se u mnogo kategorija, ali smatram da je to daleko presporo. Čudim se da mladi prihvaćaju tu sporost, jer ju ja ne prihvaćam. No mladi imaju puno više vremena ispred sebe da pokažu da neprihvaćanjem trenutnog stanja žele bolje za ovu zemlju – istaknula je prof. dr. Slavica Singer, profesorica emerita na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, predstavljajući rezultate najnovijeg GEM istraživanja o percepciji stanja poduzetništva u Hrvatskoj.

Istraživanje za 2022. godinu pokazalo je da u Hrvatskoj postoji visoka razina percepcije o prilikama za poduzetnički pothvat (od 2020. do 2022. sa 47,2 posto na 60 posto), što je iznad prosjeka EU. Da je biti poduzetnik dobar izbor karijere smatra 63 posto ispitanika, što je u skladu s činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata.

Također, broj novonastalih poduzetničkih pothvata je dosegao razinu prosjeka Europske unije (u dvadeset godina se povećao četiri puta), no društveni status poduzetnika i dalje je na niskoj razini, a zabrinjava i dalje nizak motivacijski indeks – odnos između onih koji su uočili priliku i ušli u poduzetništvo naspram onih koji su ušli u poduzetništvo zbog nužde. Isto tako, mali broj novoosnovanih poduzeća (koja isplaćuju plaće) uspije prerasti u ‘odrasla‘, odnosno prežive duže od tri i pol godine poslovanja, što znači da imamo vrlo tanku osnovicu generiranja nove vrijednosti.

Istraživanje je potvrdilo i da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. Singer, voditeljica istraživanja, problem vidi u obrazovanju, vladinim politikama, niskoj razini transfera istraživanja u poslovni sektor, kulturnim i društvenim normama i vrijednostima te barijerama s ulaskom na tržište. Na pitanje zašto smo tu gdje jesmo, Singer kaže da zbog premale gustoće ‘odraslih‘ poslovnih pothvata imamo nekvalitetnu poduzetničku strukturu. Odgovornima smatra pojedince, ali i institucije.

Razlozi za optimizam

Međutim, Singer je na današnjem predstavljanju istraživanja u Novinarskom domu u Zagrebu istaknula i neke pozitivne pomake. Na primjer, odnos muškaraca i žena u početničkim i odraslim poduzetničkim pohvatima se uravnotežio u proteklih 20 godina. Također, Hrvatska je prema percepciji inovativnosti iznad prosjeka EU. Singer smatra da sve male zemlje u Europi, pa tako i Hrvatska, imaju malo domaće tržište i zato nemaju izbora nego biti izvozno orijentirani.

Zanimljivo, prema rezultatima GEM istraživanja, najmanji intenzitet poduzetničkih aktivnosti u posljednjih nekoliko godina uočen je u hrvatskim regijama s većom stopom rizika od siromaštva – u Lici, Banovini, Slavoniji, Baranji te na sjeveru Hrvatske. No u 2022. godini uočena je jedna razlika – u Lici i Banovini intenzitet poduzetničkih aktivnosti bio je po prvi put na razini Grada Zagreba.

Singer je navela pozitivan primjer Tehničke škole u Sisku koja je pokrenula smjerove robotike i razvoja videoigara te brojne projekte u području obrazovanja mladih za zanimanja budućnosti.

– Početni resursi ne određuju našu sudbinu. Ako imate viziju, predanost, ustranost i znanje, sve se može, a oni su pravi primjer za sve nas – rekla je Singer.

Koraci za dalje

Predstavljanju rezultata GEM istraživanja prisustvovao je i Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, koji je naglasio da je poduzetništvo ‘kičma gospodarstva‘, ali i temelj društvenog razvoja. Ključni izazov nije samo financiranje jer izvori postoje, primjerice, EU fondovi, već nedostatak radne snage, odnosno stručnjaka. Bujanović ističe da treba rasti i raditi u domeni konkurentnosti i inovativnosti te na razvoju vještina, pogotovo u STEM području.

image

Hrvoje Bujanović

foto Ratko Mavar

Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, istaknula je da su hrvatski inovatori u rangu s europskima prema broju patenata, ali prema iskoristivosti tih patenata i ‘transferu‘ u realni sektor smo pri dnu. To je HUB, napomenula je Perko, potaknulo da rade na fondu pre-seed kapitala, odnosno da financiraju one koji su povezani s obrazovnim institucijama, jer većina obećavajućih projekata ‘zapne‘ u toj fazi i treba im inicijalni kapital da se izrade prototipi. Osvrnula se i na mogući ulazak Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

– Okvir OECD-a, kluba najrazvijenijih država svijeta, od vlasti zahtijeva daljnje poboljšanje regulacije, reforme, razvoj tržišta kapitala i bolje upravljanje državnim poduzećima. Kada se sve zbroji, u narednim godinama imamo priliku dodatno poboljšati konkurentski položaj domaćih poduzeća i tako im otvoriti novi prostor za investicije i zapošljavanje. Ulazimo u klub najboljih i najjačih, ali to ne znači da možemo odahnuti nego da izazovi tek predstoje – rekla je Perko.

image

Tamara Perko

foto Ratko Mavar

Među razlozima izlaska iz poduzetničke aktivnosti, porezna opterećenja u GEM istraživanju se ističu dvostruko češće u Hrvatskoj nego u EU. Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, ponovila je ono što HUP za poduzetništvo već duže vrijeme zagovara, a to su potreba za poreznom, zdravstvenom i obrazovnom reformom, kako bi se kreirao pravedan porezni sustav u Hrvatskoj. Napomenula je da obrazovni sustav treba uskladiti s potrebama tržišta rada, a objasnila je i kako nepoticajno okruženje ‘rentijerskog mentaliteta‘ negativno utječe na poduzetničku situaciju u Hrvatskoj, što pokazuje i GEM istraživanje.

– Masovni turizam niske dodatne vrijednosti omogućuje da ljudi imaju osiguran dohodak, ne obrazuju se i ne sudjeluju na tržištu rada. To stvara problem na razini cijele države gdje imamo nedostatak radne snage – rekla je Weber.

Osvrnuvši se na nizak društveni status poduzetnika u Hrvatskoj, Hrvoje Balen, osnivač i suvlasnik Algebre, objasnio je da se o poduzetnicima često neutemeljeno u medijima stvaraju negativne konotacije, koje društvo pamti godinama. Napomeno je da nije svaki poduzetnički pothvat jednak te da regionalne razlike u poduzetničkom ‘mindsetu‘ u Hrvatskoj postoje jer se drugačije favoriziraju i penaliziraju regije, primjerice, iznajmljivanje apartmana na obali se manje oporezuje nego neki poduzetnički pothvat.

image

Velimir Šonje, Hrvoje Balen, Tamara perko, Slavica Singer i Irena Weber

foto Ratko Mavar

Snažna osnovica za oblikovanje politika

Global Entrepreneurship Monitor je, naime, najveće svjetsko istraživanje poduzetništva pokrenuto 1999. godine, od deset najrazvijenijih zemalja, koje su željele utvrditi o čemu ovisi poduzetnička aktivnost u zemlji, zašto postoje razlike među zemljama i što vlade mogu učiniti u izgradnji poduzetničke okoline koja djeluje stimulirajuće, a ne ograničavajuće, na poduzetničku aktivnost pojedinaca. U 2022. godini u istraživanju je sudjelovala 51 zemlja, u Europi 22, a u Europskoj uniji 18 zemalja.

Hrvatski istraživački tim Istraživački tim kao i proteklih godina čini grupa istraživača sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. Slavica Singer, voditeljica tima i članovi tima prof. dr. sc. Nataša Šarlija, prof. dr. sc. Sanja Pfeifer i prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka.

– Nakon 21 godine sudjelovanja u najvećem svjetskom istraživanju o poduzetništvu, Hrvatska ima snažnu informacijsku osnovicu za oblikovanje politika, programa i različitih intervencija u sve komponente poduzetničke okoline. To uključuje vladine politike i programe prema poduzetništvu, koji mogu biti oblikovani na činjenicama a ne pretpostavkama, promjene u obrazovnom sektoru za osnaživanje mladih za poduzetničko razmišljanje i poduzetničke kompetencije, ne samo u užem smislu pokretanja poslovnog pothvata, nego proaktivnog, inovativnog i odgovornog djelovanja u okviru doprinosa ostvarivanju UN ciljeva održivog razvoja. Više ne možemo reći nismo znali, jer sada nakon 21 godinu poznati su trendovi, obrasci poduzetničkog djelovanja i razlozi za sporo eliminiranje prepreka. Međunarodna vidljivost Hrvatske kroz GEM istraživanje je važna dodatna vrijednost, posebno sada kada se otvaraju procesi priključivanju OECD-u, jer OECD koristi brojne GEM indikatore kao metriku u analizi poduzetničkog kapaciteta zemlje – zaključila je Singer.

image
foto Ratko Mavar

Nove stare preporuke GEM istraživanja:

  1. Pojednostavljenje regulatornog okvira – prioritet
  2. Suradnja i istovremenost u oblikovanju politika
  3. Jačati inovacijski kapacitet gospodarstva (suradnja poslovnog i istraživačkog sektora), vaučeri za inovacije i industrijski dizajn
  4. Raznovrsnije i sofisticiranije usluge za pokretanje i rast poslovnog pothvata
  5. Osposobiti formalno obrazovanje (od primarne do tercijarne razine) za izgradnju poduzetničkih kompetencija učenika i studenata
  6. Državni fond rizičnog kapitala + porezne olakšice za poslovne anđele
  7. Transparentni mehanizmi praćenja i vrednovanja vladinih politika i programa
  8. Promovirati uspješne poduzetničke pothvate u cilju jačanja društvenog uvažavanja poduzetničkog djelovanja
24. srpanj 2024 23:34