Geopolitika je svakodnevnica, ali znamo li mjeriti njene rizike?

Pišu: Marin Onorato i Goran Dubček

Posljednjih nekoliko godina je praćenje geopolitike postalo sastavni dio svakodnevice s obzirom da korisnici društvenih mreža mogu u stvarnom vremenu pratiti događanja na bojištima i za pregovaračkim stolovima. Suvremena tehnologija omogućila je ljudima da iz bilo kojeg kutka svijeta prate aktualna zbivanja, no istovremeno je napredak umjetne inteligencije doveo u pitanje vjerodostojnost informacija objavljenih na najvažnijim svjetskim portalima i društvenim mrežama. Fotografije i videozapisi generirani ili obrađeni umjetnom inteligencijom dosegnuli su toliku razinu kvalitete da prosječni korisnik teško može razlučiti je li sadržaj autentičan ili sintetski. Zasićenost vijestima o sukobima i globalnim prijetnjama često ostavlja dojam da je izbijanje Trećeg svjetskog rata samo pitanje vremena.

U tom kontekstu, logično se nameće pitanje koje si sve češće postavljamo: možemo li geopolitičke rizike objektivno kvantificirati i na taj način usporediti kroz povijesti te odgovoriti na pitanje jesmo li zaista u periodu iznimnih geopolitičkih rizika?

ECB u članku iz travnja definira geopolitički rizik kao prijetnju, eskalaciju i realizaciju događaja povezanih s ratom, terorizmom ili bilo kakvom tenzijom između država i političkih aktera koji utječu na međunarodne odnose. U svojoj najekstremnijoj formi odnosu ratu, geopolitički rizik ima kao posljedicu i gubitke ljudskih života, uništenje imovine, veliku ekonomsku štetu te značajne financijske gubitke. Iako je gubitak ljudskih života najveća tragedija, naša motivacija za proučavanjem ove teme proizlazi iz utjecaja na financijska tržišta. Fenomen kojem svjedočimo u posljednje vrijeme je kako imamo dojam da se geopolitički rizici praktički svakodnevno povećavaju dok financijska tržišta zanemaruju iste iz razloga što su se geopolitički rizici posljednjih desetljeća vrlo blago manifestirali u ekonomiji. U posljednjih 50 godina najznačajniji utjecaj imale su dvije naftne krize 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća koje su prouzročile vrlo visoke stope inflacije te recesiju u SAD-u, a financijska tržišta svjedočila su izgubljenom desetljeću. 2022. godine ruska invazija na Ukrajinu imala je sličan utjecaj na cijene sirovina, inflaciju te financijska tržišta, ali su sudionici lanaca opskrbe brzo našli način kako zaobići embargo, financijska tržišta su se vrlo brzo oporavila, a s inflacijom smo se borili nešto više od dvije godine.

Najpoznatiji indeks koji kvantificira geopolitičke rizike nazvan je Geopolitical Risk Index (GPR) te je razvijen 2022. godine u radu 'Measuring Geopolitical Risk' koji su napisali Dario Caldara i Matteo Iacoviello iz Fed-a objavljenom u časopisu American Economic Review. Indeks je konstruiran na način da pregledava i prebrojava broj članaka koji se tiču geopolitičkih tema u 10 relevantnih novina u SAD-u. Na grafovima ispod prikazan je indeks od 1985. godine koji promatra 10 novina te drugi graf koji prikazuje indeks od 1900. godine, ali u obzir uzima samo 3 novine jer ostale nisu postojale u kontinuitetu.  Nećemo ulaziti u tematiku je li prebrojavanje članaka ili anketiranje političkih i poslovnih aktera najbolji način kvantifikacije rizika već indeks uzimamo aksiomatski, kao najrelevantniji u području interesa.

 Geopolitical Risk Index (10 novina)

Geopolitical Risk Index (3 novine)

Na oba grafa možemo primijetiti kako je indeks geopolitičkih rizika bio nizak u posljednjih 40 godina, posebice ukoliko izuzmemo Zaljevski rat te napad na twinse. Međutim na grafu 1. možemo vidjeti kako je trenutno indeks na vrlo visokoj razini te je u zadnjih 20 godina bio na višim razinama samo kratak period 2022. godine te u listopadu 2023. godine nakon terorističkog napada u Izraelu.

Tržišta kapitala pak pokazuju drugačiju sliku. Većina svjetskih dioničkih indeksa su na povijesnim vrhuncima, kamatni diferencijali lošijih izdavatelja su vrlo niski u odnosu na najkvalitetnije izdavatelje, a indeksi volatilnosti su ispod povijesnih prosjeka. Jedina klasa imovine koja ukazuje na povišeni geopolitički rizik je zlato, međutim do ovakvog porasta u posljednjih 2 godine došlo je od kombinacije potražnje centralnih banaka uslijed geopolitičkog preslagivanja, nekontrolirane fiskalne politike SAD-a te naravno pozitivnog trenda koji onda stvara začarani krug.

Smatramo kako je tržište djelomično u pravu, jer u posljednjih 40 godina praktički nijedna kriza nije značajnije utjecala na ekonomsko zdravlje kompanija i država stoga većina investitora nema razloga za očekivati kako će sada biti drugačije. Ipak, s drugim mandatom Trumpa i retorikom ko' jači taj kvači postoji šansa da povijesni podaci nisu najbolji prediktor budućnosti. Situacija na bliskom istoku, rat između Rusije i Ukrajine, tenzije između Indije i Pakistana, Tajvana i Kine, trgovinski rat SAD-a s praktički cijelim svijetom ne obećavaju.