Došlo je vrijeme da zemlje dovedu svoje javne financije u bolje stanje, poručila je nova glavna ekonomistica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Clare Lombardelli za Financial Times prije predstavljanja globalnih prognoza organizacije u Parizu.
Dok pandemija koronavirusa zajedno s energetskom krizom polako nestaje, Lombardelli je izjavila da će svjetsko gospodarstvo porasti za 2,7 posto u ovoj, odnosno 2,9 posto u 2024. godini.
Glavna ekonomistica smatra da je sada vrijeme da vlade ponovno izgrade svoje fiskalne rezerve pomažući pritom u borbi s visokom inflacijom i stavljajući zemlje u bolju poziciju da se nose s troškovima starenja stanovništva.
– Vidjeli smo razumljivu i potrebnu fiskalnu potporu kao odgovor na rat u Ukrajini i pandemiju, ali sada je vrijeme da se opća fiskalna potpora povuče – rekla je dodajući da bi nuđenje potpore samo ‘ljudima kojima je doista potrebna‘ također trebala biti u skladu s povećanjem stopa središnjih banaka.
SAD i europske zemlje povećale su potrošnju od početka pandemije, a sada se suočavaju s daleko većim računima za financiranje i podršku nakon porasta globalnih troškova zaduživanja. Lombardelli je rekla da ‘nema očekivanja‘ o tome kada će gospodarstva smanjiti svoj dug.
– Ne želimo zauvijek povećavati razinu duga. To zemlje čini manje otpornima – objasnila je ističući da, iako nekoliko zemalja može imati iznimne okolnosti, u prosjeku se ‘mora smanjiti razina duga‘.
Glavne prognoze OECD-a pokazuju da će globalno gospodarstvo prebroditi bankarske krize nastale ove godine, da će SAD izbjeći recesiju te da će se Njemačka oporaviti od nedavnog pada proizvodnje.
– Globalno gospodarstvo raste i oporavlja se od šokova koje smo vidjeli proteklih nekoliko godina – rekla je.
Neposredan prioritet trebao bi biti osiguravanje da se inflacija vrati na svoje ciljne razine od oko dva posto u najnaprednijim gospodarstvima, poručila je glavna ekonomistica OECD-a dodajući da bi to zahtijevalo da kamatne stope ostanu na svojim nedavnim visokim razinama neko vrijeme ili malo porastu.
– Prognostičari, nacionalni i međunarodni, krivo su shvatili postojanost inflacije. Zato biste možda trebali vidjeti dodatno pooštravanje monetarne politike – izjavila je.
Skromni dokazi o ekstraprofitima
Spomenula je i da će središnji bankari morati posebno pažljivo pratiti plaće zbog znakova ukorijenjene inflacije.
Kao dio svoje ekonomske perspektive, OECD je promatrao devet zemalja kako bi vidio jesu li tvrtke povećale inflaciju povećanjem marži. Pronašli su samo skromne dokaze o većim profitima većinom koncentriranim u rudarskim i energetskim tvrtkama.
Jedina zemlja s više zabrinjavajućim trenutnim problemom inflacije bila je Velika Britanija, za koju je rekla da ima ‘poseban problem s tržištem rada‘.
Drugo globalno ekonomsko pitanje koje posljednjih mjeseci zaokuplja kreatore politike bila je trgovina s Kinom. Pod vodstvom SAD-a koji nastoji ‘umanjiti rizik‘ svog odnosa s Pekingom, G7 je naglasio važnost otpornosti u globalnim lancima opskrbe bez pokušaja ‘odvajanja‘ sjevernoameričkog, europskog i japanskog gospodarstva od Kine.
Za OECD, koji tradicionalno podržava slobodnu trgovinu, obnovljena želja da nacionalna sigurnost nadjača ekonomsku učinkovitost bila je teška. Lombardelli je rekla da želi biti sigurna da svi i dalje razumiju argumente za liberaliziranu trgovinu i razmjenu dobara i usluga.
– Trgovina je korist za ljude diljem svijeta. Donosi velike prednosti u smislu izbora, prosperiteta i nižih cijena. Sasvim je razumno da zemlje razmišljaju o opskrbnim lancima, ali ono što je važno je razmišljati o tome na način koji ne potkopava globalni trgovinski sustav temeljen na širokim pravilima – poručila je.
U svojim izgledima, OECD je primijetio da je SAD značajno smanjio udio svoje trgovine s Kinom, iako je ukupna razina trgovine porasla od 2018. Europske zemlje povećale su udio svoje trgovine s Pekingom.
Lombardelli je rekla da želi usmjeriti svoje napore na korištenje resursa OECD-a za pružanje podataka potrebnih za usmjeravanje gospodarskih promjena i poticanje dugoročnih izgleda za rast.