FED smanjio kamate: skaču zlato i bitcoin, dionice u plusu

Glavna vijest proteklog tjedna je smanjenje kamatnih stopa od strane FED-a. Potez koji je tržište očekivalo, a za koji se zapravo zalagalo još od početka ove godine. Prvo je to smanjenje kamata još od rujna prošle godine i signal američkog FED-a koji sada fokus s inflacije i zaštite od nje prebacuje na povećanje gospodarske aktivnosti i kreiranje novih radnih mjesta. Premda je FED u fokusu, to ne znači da su ostali rizici nestali. A glavni geopolitički rizici, po redoslijedu važnosti, su: američki građanski rat, rat na Bliskom istoku za stvaranje 'Velikog Izraela' i rat na Karibima.

Kada je Trump pobijedio na američkim izborima, objavljena su očekivanja u vezi s glavnim financijskim kretanjima – rast dioničkog tržišta, pad cijene nafte, rast bitcoina, pad kamatnih stopa i slabljenje dolara. Što se do danas zapravo dogodilo? Brojke govore same za sebe: S&P +16 posto, WTI -11 posto, bitcoin +72 posto, DYI indeks -6 posto. Ovdje treba dodati da je cijena zlata ponovno rekordna probivši po prvi puta vrijednost u gramima od 100 eura, da cijena srebra također raste i da je trenutno 44 dolara za uncu, najviše u zadnjih 14 godina.  

Globalne cijene zlata porasle su 39 posto ove godine. To je više nego tijekom pandemije koronavirusa i recesije 2008. Cijene zlata nisu rasle ovom stopom od 1979., kada je globalna energetska kriza izazvala inflacijski šok koji je uzdrmao globalno gospodarstvo. Ovogodišnji rekordni rast posljedica je želje investitora da minimiziraju svoje rizike usred rastuće neizvjesnosti u američkom gospodarstvu, kao i nepredvidive politike američkog predsjednika Trumpa.

Ograničen rast cijena nafte

Terminske cijene nafte Brent i dalje se kreću oko ovih 66 dolara po barelu, ponajviše zbog signala vodećih proizvođača o pojačanoj opskrbi. Irak je povećao izvoz nafte u sklopu dogovora OPEC+ članica. Veći izvoz donijet će proračunu dodatni prihod koji će se mjeriti u stotinama milijuna dolara. Nije precizirano koliko su povećali isporuke. Irak je u kolovozu u prosjeku izvezao 3,38 milijuna barela nafte dnevno, a očekivanja su da će u rujnu stranim kupcima isporučiti između 3,4 i 3,45 milijuna barela dnevno.

Kuvajt pak u listopadu namjerava povećati proizvodnju na 2,56 milijuna barela dnevno, prema sporazumu OPEC+. Proizvodni kapaciteti trenutno iznose 3,2 milijuna barela dnevno i najveći su u više od deset godina. Najvišu su razinu bili dosegnuli 2010. godine, od 3,3 milijuna barela dnevno, da bi se u međuvremenu spustili ispod razine od tri milijuna barela dnevno. Vodeći proizvođači signaliziraju više barela, a Kina i SAD apsorbirali su do sada višak nabavom nafte za strateške rezerve. Njihova nabava ograničit će mogućnost rasta cijena nafte u kratkoročnoj perspektivi i otvoriti prostor za silazni trend.