Završavamo prvu godinu u eurozoni, a s krajem godine dolazi i kraj dvojnom iskazivanju cijena. No što će biti s onima koji se nisu naviknuli na euro, odnosno ima li još onih koji se nisu naviknuli? Promocija plus je ranije ove godine za RTL provela istraživanje javnog mnijenja koje potvrđuje da problema i nesnalaženja još uvijek ima te da građani i dalje preračunavaju iz eura u kune.
Prema rezultatima navedenog istraživanja, čak 48,7 posto građana smatra da je uvođenje eura bila loša odluka, a 30,7 posto ih prelazak na novu valutu vidi kao dobru stvar. Ipak, 65,8 posto građana kaže da zna baratati eurom iako trećina (33,1 posto) ima teškoće ili se uopće nisu naviknuli na novu valutu. Najveći problem Hrvatima stvara sitniš, ali ima onih koji ni s eurocentima nemaju problema, potvrđuju rezultati istraživanja. Veliki je problem i to što nas zavara mali broj pa imamo lažan osjećaj niskih cijena, a upravo taj lažan osjećaj niskih cijena ima čak 77,1 posto anketiranih građana.
Varljivi euri
S obzirom na to da nismo željeli ostati samo na jednom istraživanju, odlučili smo provesti i vlastitu anketu po zagrebačkim tržnicama. I uistinu, najčešći odgovor na pitanje ‘Jeste li se naviknuli na euro?‘ bio je: ‘Pa jesam, ali i dalje si preračunavam.‘ Na pitanje zašto i dalje preračunavaju, odgovor je upravo zbog lažnog osjećaja niskih cijena.
– Mislim da je sve jeftinije nego što uistinu jest i onda trošim više jer zaboravim da sedam eura nije isto što i sedam kuna. Znam da je više, ali ponekad smetneš s uma jer je jednoznamenkasti broj – rekla nam je jedna prolaznica na Britanskom trgu.
Na pitanje ‘Nedostaju li vam kune?‘ gotovo svi koje smo sreli odgovorili su potvrdno i objasnili da je tako jer su u kunama bolje pratili vlastitu potrošnju i bolje si organizirali proračun, a u eurima im je, kažu, još uvijek teško pratiti koliko troše i određivati si dnevni ili tjedni proračun.
No što je s poduzetnicima? Jesu li se oni naviknuli na novu valutu? Predsjednik Udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas u razgovoru nam je istaknuo da su se poduzetnici vrlo brzo naviknuli, čak u prvih mjesec dana, a industrija i turizam odavno su u sustavu eura. Neslužbeno, naravno. Ipak, Bujas tvrdi da se s prelaskom na euro kao službenu valutu trebalo malo pričekati, barem godinu, dvije da se stabilizira inflacija.
– Ne bi svijet propao za dvije godine, a kod nas inflacija ne bi dodatno ojačala – kaže nam predsjednik Udruge Glas poduzetnika, dodajući da jačanje inflacije kod prelaska na novu valutu nije ništa novo te da se ono događalo i u drugim državama članicama eurozone kada su uvodile novu valutu, ali ono što se u Hrvatskoj pokazalo kao problem je činjenica da smo već imali iznimno visoku inflaciju, koja je s eurom samo jačala.
Ogoljena mizerija
I dok je građanima možda lakše preračunavati iz eura u kune kako bi bolje pratili potrošnju i računali je li im nešto skupo ili nije, Bujas tvrdi da poduzetnici jedva čekaju da nestane model kompariranja valuta jer on više nije potreban. Na pitanje je li sada kada smo prešli na euro jednostavnije poslovati, Bujas kaže da to ovisi o tome s kojim poduzetnikom pričate, jer dok je u turizmu sada jednostavnije, neki na euro gledaju iz drugog aspekta pa tako uistinu shvaćaju da su plaće mizerne.
– Ljudi danas rade za 750, 800 ili 900 eura, a prije su radili za šest ili sedam tisuća kuna, što je zvučalo i vrijedilo mnogo više. Naime, sada smo svjesni da je 20 eura 150 kuna, a dok je 150 kuna bilo nekakav novac, 20 eura je danas praktički ništa. Zato poduzetnici shvaćaju da moraju investirati u plaće. Mi smo kao Udruga Glas poduzetnika odavno govorili da će se inflacija povećati i da radimo za malo novca, a trenutačno je glavni generator inflacije povećanje plaća, a ne profitnih marži kao što se priča. Ipak, drago mi je jer je hrvatski čovjek zaslužio raditi za minimalno tisuću eura – poručuje predsjednik Udruge Glas poduzetnika.
Izazov dvojnog plaćanja
Da su turistički djelatnici i do sada, zbog stranih gostiju, paralelno iskazivali cijene u više valuta te da su gosti do sada mogli plaćati u eurima ili mijenjati novac u mjenjačnicama u sklopu hotela rekao nam je u kratkom telefonskom razgovoru direktor Sunce Hotela Dino Sokol. Sada je, kaže, lakše s obzirom na to da su 90 posto njihovih gostiju zapravo stranci, a budući da je euro i prije bila glavna valuta među stranim gostima, hoteli više nemaju potrebe za mjenjačnicama.
Pojedini su nam mali trgovci otkrili i da s dolaskom eura sve više domaćih kupaca plaća karticama kako se ne bi morali mučiti s kovanicama, iako je taj trend počeo prije, s početkom pandemije.
Vlasnik brenda Volim ljuto Goran Vrabec također nam je potvrdio brzo navikavanje na eure, a najizazovnija su bila, tvrdi, prva dva tjedna ove godine kada se moglo plaćati u dvije valute, ‘što je bilo suludo i nepotrebno opterećenje za poduzetništvo jer su svi morali imati dvije kase i raditi nepotrebno preračunavanje cijelo vrijeme, gdje su neizbježne pogreške‘. No i Vrabec nam je potvrdio da pojedini kupci i dalje preračunavaju.
– Ne bih htio generalizirati, ali proći će još dosta vremena dok svi ne prestanu preračunavati. Glavni problem u preračunavanju vidim u visokoj stopi inflacije koju imamo posljednjih godina. Naime, to preračunavanje više nema smisla kad su sve cijene ionako mnogo više nego prije uvođenja eura – objašnjava Vrabec. Tvrdi da nekih većih izazova i nije bilo pa je sve prošlo poprilično bezbolno, ali i da je potpuno pogrešan bio Vladin pokušaj da regulira cijene ili poduzetnicima zabrani njihovo dizanje. Ipak, euro je dočekao s oduševljenjem.
– S obzirom na to da smo kao tvrtka sve više izvozno orijentirani, uvođenje eura dočekali smo s veseljem i kuna nam nije nedostajala ni trenutka. Sada smo dio velike monetarne unije koja otvara mnoge dodatne mogućnosti poduzetnicima – zaključuje Vrabec.
Pitanje ‘Jeste li se naviknuli na euro?‘ poslali smo i na adrese nekoliko velikih trgovačkih lanaca, ali odgovor smo do pisanja ovog teksta dobili samo od Konzuma koji je, priopćio je, na vrijeme isplanirao i uveo potrebne promjene i aktivnosti za uvođenje eura te se uspješno prilagodio novoj valuti.
Žvake za 50 lipa
‘Štoviše, već smo u srpnju prošle godine, prije zakonske obveze, prvi počeli dvojno iskazivati cijene u skladu sa svojom politikom otvorenog i transparentnog odnosa prema kupcima. Na taj smo način prilagodbu na novu valutu nastojali učiniti što bržom i jednostavnijom za kupce i omogućiti im da prate cijeli proces tranzicije‘, kažu iz Konzuma, naglašavajući pritom da su konverziju proveli prema točno propisanom matematičkom pravilu zaokruživanja te nisu dizali cijene zbog konverzije. I za Konzum je najveći izazov bilo dvojno plaćanje kada su primali obje valute, a vraćali eure, ali i to dvotjedno razdoblje im je, ističu, dobro prošlo zahvaljujući kvalitetnoj pripremi.
Prva godina s eurom je iza nas. Svi su se uspješno prebacili na novu valutu, čak i strane online trgovine, kojima je trebalo više od nekoliko mjeseci da se prebace na euro u Hrvatskoj, a prva dva tjedna i dvojno plaćanje gotovo su pali u zaborav. Koliko god nam danas nedostajao ‘medo‘ ili ‘žvake za 50 lipa‘, činjenica je da euro ne ide nikamo i da mu se kad-tad moramo prilagoditi, jer druge nema. Možda će trebati neko vrijeme da prestanemo računati da su 23 potrošena eura u trgovini zapravo 173 kune ili da je kava od 1,33 eura nekada bila 10 kuna, ali, ako ništa drugo, barem smo se naviknuli na to da postoje, kad već ne računamo u njima.