Biznis i politika
StoryEditor

Goran Fabris: Možda bi nekim ekskluzivnim hotelima dobro došao vlastiti komad plaže, ali novi Zakon im to apsolutno ne omogućuje

24. Siječanj 2023.
Goran Fabris  foto Ratko Mavar

Malo je tema u Lijepoj našoj koje mogu ujediniti političku oporbu. Uglavnom su to populističke teme, a najnovija je – plaže. Gdje će se tko ljeti kupati.

Sutra bi se Vladin prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji nije mijenjan preko 20 godina, trebao naći u saborskoj proceduri. Jedanaest oporbenih predstavnika najavilo je njegovu opstrukciju. Oporbenjaci tvrde da je Zakon nejasan, nedorečen, opasan i protuustavan, a sporna im je kategorizacija plaža koje do sada nisu bile kategorizirane (na javne plaže, hotelske plaže i plaže posebne namjene, spominjanje funkcionalnih cjelina plaža s hotelom, te upisivanje založnog prava na pomorsko dobro kao opće dobro).

Međutim, osim političkih parola poput one ‘nećemo da nam kradu plaže‘, nismo saznali njihove konkretne prijedloge i načine kako bi oni regulirali pitanje pomorskog dobra u Hrvatskoj koje do sada nije bilo uopće bilo jasno definirano.

Neke su kritike sigurno opravdane. Prije svega apsurdno je da donosimo neka rješenja prije nego što smo uopće regulirali resurs. Niti jedna Vlada nije do sada utvrdila granice pomorskog dobra. No izgleda da od nekuda valja krenuti pa, ako se pita privatni sektor, onda je ovo dobar početak.

Valja uzeti u obzir da do sada uopće zakonski nije bilo definirano tko i gdje se može na plažama čime baviti i da su koncesije ovisile uglavnom o odlukama lokalnih šerifa. U prijedlogu Zakona sada su definirane logičke cjeline i ako se neki turističko-ugostiteljski objekt nalazi blizu plaže, ima pravo podnijeti zahtjev za koncesiju, pod uvjetom da zadovoljava uvjete, i naravno, ima i obvezu plaćanja koncesije.

Pitali smo predstavnike poslovne zajednice, hotelijere, omogućuje im li ovaj Zakon da ograde plaže ispod hotela samo za svoje goste i zabrane pristup građanima. Decidirano tvrde da im niti jedan paragraf prijedloga Zakona to ne omogućuje.

Goran Fabris, član Uprave tvrtke Rudan d.o.o koja u vlasništvu ima Terme Jezerčica te upravlja s nekoliko objekata na obali, uključujući popularni obiteljski hotel Lišanj na plaži u Novom Vinodolskom, smatra da je hajka oko plaža zbunjujuća te da služi isključivo za skupljanje političkih bodova, kao što je nedavno bila tema o zabrani rada nedjeljom.

- Ovo je nužan Zakon koji će napokon omogućiti poduzetnicima koji se bave gospodarskom aktivnošću na pomorskom dobru da opravdaju svoja ulaganja i dugoročno i efikasnije planiraju svoje poslovanje. Hrvatske plaže su resurs jednako vrijedan kao skijališta na Kronplatzu. Možemo pričati o cjelogodišnjem turizmu no kupališni turizam je onaj zbog kojeg nam dolaze turisti i to tijekom ljetnih mjeseci kada se ostvaruju najviše cijene i akumulira najveća zarada od turizma.

Plaže su sastavni dio našeg turističkog proizvoda, u njih moramo ulagati jednako kao i u hotelsku sobu ili dodatne hotelske sadržaje i to na dulje razdoblje. To podrazumijeva i kakvu takvu kontrolu nad time što se na plažama događa. Ovaj Zakon ne predviđa zabranu pristupa građana plažama ispod hotela. Možda bi nekim ekskluzivnim objektima u koje je uloženo više milijuna eura dobro došao vlastiti komad plaže, međutim ovaj Zakon to niti u jednom svojem dijelu to ne predviđa – tvrdi Fabris.

Mnogo vike nizašto

Ono što predviđa je, dodaje, da ne može više bilo tko od lokalnih poduzetnika na plaži otvoriti bilo kakvu djelatnost poput ‘ćevabđinice‘ ili štanda sa bižuterijom već omogućava imatelju koncesije neku kontrolu nad standardom plaže u čije sadržaje ulaže.

- Ništa se zapravo ne mijenja, osim što su neke procedure jednostavnije. I dalje se zahvati na plaži dogovaraju s lokalnom zajednicom, ali nositelj koncesije definira dinamiku ulaganja i standard usluge. Kad se gradi hotel, radi se dugoročni plan razvoja plaže i hotela i razmišlja 20 godina unaprijed, a ne na godinu ili dvije dana, koliko traje koncesija, primjerice, iznajmljivačima ležaljki. I dalje će se takvim poduzetnicima dodjeljivati kratkoročne koncesije, ali sada barem imamo neki okvir za dugoročno planiranje – zaključuje Fabris.

Još jedan naš sugovornik iz hotelskog biznisa koji je želio ostati anoniman, je istaknuo apsurd, u kojem se u cijeloj ovoj hajci uopće ne spominje regulacija pomorskog dobra u slučaju privatnog smještaja koji, za razliku od hotela koji su u manjini, čini 60 posto hrvatske strukture smještaja.

- Od Savudrije do Dalmacije postoje privatne kuće, praktički u moru, koje zabranjuju prilaz. Hotelijerima koji jedini ulažu u standard naših plaža se prigovara što svojim gostima žele omogućiti standard usluge koji su platili, dok paralelno privatni iznajmljivači ne ulažu u svojim zajednicama u infrastrukturu ništa i onda viču da se oni sami nemaju gdje kupati. Uz to ostvaruju visoke cijene reklamirajući ‘svoju privatnu plažu‘ i ulazak u more ravno iz smještaja. – kaže naš sugovornik.

Državni tajnik Josip Bilaver, kojem je ministar Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, povjerio zadatak izrade Zakona, u svojem je intervjuu u Slobodnoj Dalmaciji istaknuo da postoji nekoliko članaka Zakona koji govore sasvim suprotno od oporbe: članak 79. stavak 4 "Morske plaže moraju biti dostupne svima pod istim uvjetima"; u članku 80 stavak 3 "Zabranjeno je dohranjivati i ograđivati prirodne plaže"; u članku 83 stavak 3 "Javna morska plaža ne smije se ograditi"; u članku 84 stavak 3, "morska plaža ispred hotela, kampa ili turističkog naselja ne smije se ograditi" te da ne vidi kako se netko usuđuje reći da Vlada želi ograditi plaže.

Koliko god puta okrenuli temu sa sugovornicima, svi se oni slažu da je u ovom slučaju ispalo mnogo vike nizašto. Nadajmo se da ćemo u sutrašnjoj saborskoj raspravi čuti više argumenata, a manje političkih parola naših oporbenih zastupnika.

24. siječanj 2023 19:17