‘;
U medijskom prostoru sve se češće može čuti da zelena tranzicija uništava europsku industriju, smanjujući njezinu konkurentnost i zahtijevajući velika ulaganja. No stožernoj kompaniji domaće industrije, Končaru, ta ista zelena tranzicija donijela je pravi preporod. Zahvaljujući skoku potražnje za elektroenergetskom opremom nužnom za veće korištenje zelene energije Končar već 17 kvartala bilježi rast poslovanja. Sve to utjecalo je i na vrijednost kompanije: Končar danas na burzi vrijedi gotovo 674 milijuna eura, 203 posto više nego potkraj 2019. godine. Može li se takav uspon poslovanja nastaviti, posebno u kontekstu nedavnih izbora za Europski parlament gdje je ojačala desnica, koja skeptično gleda na zelene politike, za Lider govori Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara.
Prvi kvartal ove godine označio je već 17. uzastopno tromjesečje rasta Končarevih poslovnih rezultata. Za ovu godinu kompanija planira prihode od 960 milijuna eura. Može li se takav trend rasta poslovanja nastaviti u idućim godinama?
– Uvjeren sam da može. To temeljim na činjenici da je iznos ugovorenih poslova na kraju prvog tromjesečja dosegao 1,6 milijardi eura. Već za ovu godinu, kad pogledamo ugovorene poslove, premašujemo iznos prihoda od 960 milijuna eura. Za iduće godine već imamo ugovorene poslove u vrijednosti od 800 milijuna eura. Gledano matematički, vrlo je izgledno da će u vremenu ispred nas snažno rasti narudžbe i stvarati se realna osnova i za rast prihoda. Naravno, može se postaviti pitanje slobodnih kapaciteta. No činjenica je da i dalje ulažemo znatna sredstva u razvoj kapaciteta. Samo u prvom tromjesečju ove godine kapitalna ulaganja iznosila su 11 milijuna eura. Do kraja godine dosegnut će planiranih 60-ak milijuna eura, što u razvoj kapaciteta, što u razvoj novih proizvoda. Sve to upućuje na to da možemo očekivati daljnji rast poslovanja.
U ovom trenutku na tržištu i dalje vlada velika konjuktura u segmentu elektroenergetike, prije svega potaknuta zelenom energetskom tranzicijom. Signali iz ključnih država Europske unije govore da će se zelena tranzicija nastaviti i u ovom trenutku nijedna članica Europske unije ne razmišlja o većem zaokretu svojih zelenih politika. Držim da je to sasvim logično, prije svega zbog strukture energenata na kojima počiva proizvodnja energije u EU-u, koja upućuje na potrebu povećanja samodostatnosti. Ta samodostatnost sigurno se neće ostvariti naftom i plinom, pa je zaokret u smjeru obnovljivih izvora – i eventualno prema nuklearnoj energiji – logičan. Može se očekivati da će se trend razvoja infrastrukture, kako proizvodne, tako i prijenosne i distributivne, nastaviti u godinama koje su pred nama.
Vlada je najavila donošenje strategije industrijskog razvoja. Što očekujete od tog dokumenta, kako bi trebao izgledati da bismo mogli govoriti o ozbiljnom i provedivom planu?
– Mislim da često u promišljanju o strateškim dokumentima vodimo računa da sadržaj bude korektan, kvalitetan, a malo vodimo računa o procesu. Nije u razvoju strategije ključan konačni dokument, već proces njegova donošenja. Danas možete angažirati najbolje stručnjake na svijetu koji će vam napisati neki strateški dokument, a onda se svi čude što će s time. Ako na tom dokumentu ne budu radili oni koji će ga i provoditi, onda ta strategija neće imati vrijednost. Samo uključenošću svih ključnih dionika razvoja industrije i industrijalizacije možemo govoriti da će sve ono što će se definirati biti i provedeno.
Je li Vlada kontaktirala s Končarom ili vama osobno da sudjelujete u stvaranju takva dokumenta?
– Nije mi poznata takva inicijativa. Vjerujem da je preuranjeno govoriti o tome. Imali smo izborni proces, formirala se nova vlada, ali očekujem, bude li se radilo na tom dokumentu, da će i nas netko nešto pitati.
Je li industriji potrebno više političke pozornosti, ima li Končar problema sa zapošljavanjem adekvatnih stručnjaka te zanima li Končar i dalje rast poslovanja većim preuzimanjima doznajte u cijelom intervjuu u tiskanom i digitalnom izdanju.