špijuni, gospodarski šoijuni, gospodarska špijunaža
Mnogima je možda teško povjerovati, ali domaća obavještajna služba itekako radi na zaštiti domaćih gospodarskih interesa
Je li TikTok špijunski alat Pekinga, aplikacija za zabavu ili oboje? Je li Temu najveća trgovinska internetska platforma za prodaju jeftine kineske robe, špijunski alat ili oboje? Je li Huawei tehnološka kompanija, špijunski alat ili oboje? Sve su tri kompanije (ne samo one) na zapadnjačkoj 'crnoj listi'.
Još je lanjsko europsko izvješće o sigurnosnim izazovima upozorilo na prijetnju kineskih obavještajnih mreža u Europi. 'Njihove aktivnosti uključuju političke obavještajne podatke i industrijsku špijunažu, a kibernetički je prostor glavni ulaz', upozorilo se u dokumentu koji je izronio netom nakon što su se kineski hakeri, koje očekivano podupire država, infiltrirali u nizozemsku vojnu računalnu mrežu. Ima toga i u obrnutome smjeru, samo se takva literatura na Zapadu daleko manje čita. No, nema nikakve sumnje – dok se trgaju komadići staroga svjetskog poretka, sve su strane u borbi za komadiće novoga upogonile sve raspoložive resurse. I one obavještajne.
Prevlast/vodstvo, kako god nazivali dosadašnju unilateralnu ulogu SAD-a, zahtijevalo je – i dobilo! – obilatu 'pomoć' CIA-e. Tu informaciju dugujemo, među ostalim, Edwardu Snowdenu i Julianu Assangeu, ali možda bismo i bez njih doznali tek jedan od detalja – CIA je proizvela više od tisuću štetnih kompjuterskih sustava koje je infiltrirala u strane kompanije kako bi iz njih izvukla podatke ključne domaćim konkurentima.
S obzirom na to da se sve današnje energetske, carinske i ine bitke vode za što bolji ekonomski start u novome poretku, jasno je da su obavještajci itekako upregnuti u gospodarske uzde. Jasno je i da smo zagazili na teren na kojemu baš i nema dostupnih i otvorenih informacija, ali štošta se može probrati iz prijašnjih tragova i praksi, a ponešto i od sugovornika koji se bave tematikom ili su je sami prakticirali.
Tako nam stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila, sa Sveučilišta VERN', veli da obavještajne službe često aktivno sudjeluju u promicanju ekonomskih interesa vlastitih država.
Vlatko Cvrtila, Sveučilište VERN'
– Njihova uloga u ekonomiji postaje sve važnija u globaliziranome svijetu, jer je ekonomska sigurnost jedan od ključnih aspekata nacionalne sigurnosti. U jedinim dosad objavljenim Godišnjim smjernicama za rad sigurnosnih službi Republike Hrvatske iz 2003. godine vidljivo je da naše službe, između ostalog, prikupljaju podatke 'o regionalnim i globalnim gospodarskim procesima i kretanjima koji mogu utjecati na gospodarski položaj i interese RH te prikupljaju podatke o aktivnostima stranih gospodarskih subjekata koji mogu utjecati na interese hrvatskih gospodarskih subjekata u RH i inozemstvu'. Iz toga je vidljivo da je područje ekonomskih interesa dio djelovanja SOA-e koje se zasigurno ne odnosi samo na 'prikupljanje' podataka, već i razmjenu odgovarajućih informacija s gospodarskim subjektima, ako je riječ o zaštiti gospodarskih interesa zemlje. Iz dosadašnjih godišnjih izvješća koje objavljuje SOA također je vidljivo njezino djelovanje u području zaštite i promicanja ekonomskih i financijskih interesa Hrvatske. Dakako, u tim izvješćima uvijek se govori općenito o područjima djelovanja, ali samo spominjanje gospodarske sigurnosti upućuje da je to važno područje SOA-ina rada – poručuje Cvrtila, odgovarajući tako i na pitanje o tome radi li i naša SOA isto – štiti li ekonomske interese zemlje/kompanija?
Iz SOA-e su nas ljubazno uputili na javno dostupna izvješća (posljednje datira iz 2022.) iz kojih je vidljivo da je ekonomska ranjivost i osjetljivost zemlje vezana uz energetiku, kibernetičke napade i gospodarski kriminal. To su ujedno i područja 'štićenja' domaćega realnog sektora.
Da je bilo slučajeva kada je bilo potrebno intervenirati za hrvatsku kompaniju doznajemo od izvora bliskog obavještajnoj zajednici.
– Obavještajna zajednica ima zadatak štititi interese domaćih kompanija ako su ugroženi. Dogodilo se tako da je Podravkina tvrtka u Njemačkoj bilježila milijunske gubitke zbog krivotvorenja Vegete. Budući da se uobičajenim putovima nije moglo ući i stati na kraj krivotvoriteljima, naši su obavještajci stupili u kontakt s Bavarskim policijskim uredom za gospodarski kriminal, koji je vrlo brzo uhvatio ekipu koja je stajala iza toga. U roku nekoliko mjeseci prodaja krivotvorenog začina pala je 90 posto. To je jedan od načina na koji obavještajna zajednica može funkcionirati u zaštiti gospodarstva – priča nam sugovornik.
Govoreći o SOA-i, stručnjak za sigurnost Bono Marjanović dodaje da je njezina odgovornost prikupljanje i analiziranje podataka političke, gospodarske, znanstveno-tehnološke i sigurnosne prirode koji se odnose na strane države, organizacije, političke i gospodarske saveze, skupine i osobe te ostalih podataka važnih za nacionalnu sigurnost.
– Naravno da se obavještajne službe time bave. Samo je pitanje u kojem obujmu kada se uzmu svi parametri u obzir, razvijenost, veličina zemlje i njezina gospodarstva, globalni utjecaj i snaga. Neke službe osnivaju tvrtke koje normalno posluju na tržištu, ali sukladno nacionalnome interesu, ili pak 'stoje' iza nekih postojećih tvrtki. Samo da podsjetim na primjer ne tako davne, prije godinu i pol do dvije, izraelske operacije likvidacije članova Hamasa putem uređaja pagera – precizira Marjanović.
Cvrtila veli da sigurnosno-obavještajni sustav djeluje u području tajnosti i informacije o njegovu konkretnom djelovanju rijetko se pojavljuju u javnosti. No, navodi primjer u kojem je naša kompanija dobila informacije od naših službi o potencijalno rizičnom partnerstvu.
Bono Marjanović,, stručnjak za sigurnost:
– Privatna kompanija iz Hrvatske imala je namjeru prijaviti se na jedan međunarodni natječaj privatne kompanije jedne istočnoeuropske države, za projekt u toj istoj državi, uz financiranje EU sredstvima. Našu je kompaniju sigurnosno-obavještajni sustav upozorio da je riječ o vrlo nepouzdanom potencijalnom partneru i kontroverznom biznismenu povezanom s mogućim koruptivnim radnjama. Naša je kompanija prihvatila sugestiju i odustala od posla. Druga strana kompanija koja je ušla u taj posao s istim tim partnerom imale je velike gubitke kao i pravne posljedice – precizira.
Dakle, nije pitanje rade li obavještajci u interesu kompanija svoje zemlje nego koliko rade. Marjanović veli da su globalizacija i razvoj suvremenih tehnologija tu ulogu još pojačali.
– Sve su djelatnosti ovisne o internetu, međusobnoj povezanosti, brzom protoku podataka i informacija, čime su postali neusporedivo ranjiviji nego što su to bili prije dvadesetak godina. Svakodnevni primjeri to itekako potvrđuju, bilo da govorimo o suvremenom načinu ratovanja ili o načinu ugroze najvećih gospodarskih subjekata, nacionalne ili globalne razine, odnosno državnih tijela i institucija hakiranjem i otkupninama, krađom podataka ili utjecajem na funkcionalnost sustava – zaključuje Marjanović.
Gordan Akrap sa Sveučilišta obrane i sigurnosti, s višedesetljetnim iskustvom rada u obavještajnoj zajednici, podcrtava da je temeljna zadaća bilo koje agencije, pa tako i SOA-e, donositeljima političkih odluka pomoći preciznim informacijama, utemeljenim na činjenicama i informacijskoj izvjesnosti.
– Obavještajna se zajednica nije uplitala u političke odluke i to je razlika između nekadašnje jugoslavenske službe i demokratskih država, dakle i Hrvatske. Čak i onda kada politika postupi suprotno isporučenim činjenicama, obavještajna zajednica ne smije utjecati na političke i društvene procese. No, to ne znači da kompanije ne trebaju pomoć, samo bez represivnih alata (prisluškivanja, praćenja, krađe podataka). Kako se to radi možemo izvući iz slučaja Izraela za vrijeme pandemije. Izrael je tada nabavljao velike količine zaštitih sredstava i jedan od zrakoplova arapske aviokompanije jednostavno je preusmjeren u arapsku zemlju. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tijekom pandemije uključio je obavještajnu zajednicu sa zadaćom prikupljanja podataka o svim kompanijama koje prozvode zaštitnu opremu i sredstva kako bi radile za izraelske narudžbe. Osim poticanja novih tehnologija za proizvodnju, zadatak im je bio i zaštita logističkih pravaca kako bi sve doista završilo na izraelskome tržištu – precizira Akrap.
Raspad jednog i sastavljanje drugog poretka, što upravo živimo, ipak je više od logističkih borbi. Ulozi su golemi, ishodi još uvijek neprecizni, pa je uključenost svih CIA ovoga svijeta u svakoj državi nužna. Ili, kako bi duhovnjaci rekli – slučajnosti ne postoje.
