Europske banke prošle su na ispitu kad su ljetos testirale svoju otpornost na možebitne redukcije električne energije. Dok svijet paničari da će stati bez struje, domaći poduzetnici i menadžeri vjeruju da su na sve spremni. Mahom imaju agregate, imaju i zalihe goriva za agregate, pa i neprekidne izvore napajanja
Povremeni nestanak električne energije, mogućnost koja je najavljena u mnogim europskim medijima, poduzetnike će obasjati novim teškoćama, a gospodarstvo dodatno unazaditi. Ostvari li se narodna poslovica da ‘jedna nevolja nikad ne dolazi sama‘, visoku cijenu energenata podgrijava i strah da neće biti dovoljno električne energije.
U gospodarski najmoćnijoj europskoj državi Njemačkoj mogućnost redukcije električne energije ozbiljno su shvatili te je Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u nesrećama savjetovao građanima opskrbu hranom i pićem koji će im biti dostatni deset dana, a pridružila mu se i Njemačka udruga gradova i općina objavljujući popis namirnica, ponajviše konzerviranih te jaja i mlijeka u prahu čije je trajanje nekoliko godina. Na popisu su i čokolada, med, suhi kolačići, slani štapići, orašasto voće… Do preopterećenosti električne mreže moglo bi doći nestane li plina, za što su se Nijemci također već pripremili kupivši tijekom ove godine šesto pedeset tisuća grijalica, čija bi uporaba povećala potrošnju električne energije i izazvala prekide u isporuci. Neke njemačke kompanije već su počele štedjeti struju, primjerice, trgovački lanac Aldi skratio je radno vrijeme za sat vremena… No Europska središnja banka preduhitrila je sve ostale preporukom bankama o testiranju otpornosti na višesatnu redukciju električne energije. Ali i prije te upute banke su bile spremne na elektrošokove te, primjerice, Erste banka u Hrvatskoj može raditi čak deset sati na vlastiti energetski pogon.
Komu je smiješno
Ipak, treba imati na umu da Hrvati nisu pedantni Nijemci. Ne čitamo do kraja upute duže od dvije rečenice, ne vjerujemo Vladi, medijima, nikomu – ali u prednosti smo jer imamo iskustva s nestašicama i u bivšoj i u ovoj državi. Sve smo preživjeli i – ‘čak se smijali‘, kako je napisala hrvatska novinarka i književnica Slavenka Drakulić u svojoj knjizi ‘Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali‘.
Domaćem mentalitetu ipak nisu podlegle inozemne kompanije koje posluju u Hrvatskoj, koje su ozbiljno shvatile energetsku krizu. Trgovački lanac Spar ove je jeseni počeo štedjeti struju, prije otvaranja i nakon zatvaranja prodavaonica, dok zaposlenici pripremaju robu i pospremaju, bit će uključena samo trećina svjetala, inače štedljive LED rasvjete. Također, Spar i Interspar svoje će svjetleće reklame, logotipe, ulazna vrata i rasvjetu parkirališta te svu vanjsku rasvjetu trgovina uključiti pola sata prije otvaranja i isključiti pola sata nakon zatvaranje. Smanjenim korištenjem rasvjete Spar će uštedjeti 280.000 kWh ili količinu električne energije koju na godinu potroši osamdeset hrvatskih kućanstava.
No pravo je pitanje što je s onima koji to ne mogu, a riječ je o kompanijama čija je djelatnost strateški važna? Primjerice, jedan od najvećih hrvatskih izvoznika Pliva posluje u strateški važnoj farmaceutskoj industriji i ne može prekinuti kompletnu proizvodnju na nekoliko sati.
Kritična proizvodnja lijekova
Mogućnost kontinuirane proizvodnje za farmaceutsku industriju ima dodatnu osjetljivost jer o njezinom nesmetanom funkcioniranju ovise milijuni pacijenata diljem svijeta. Proizvodni procesi u farmaceutskoj industriji složeni su, osjetljivi na mala odstupanja i ne mogu biti prekidani tijekom dana ili u drugim redovitim intervalima jer u suprotnom ne mogu zadovoljiti pravila dobre proizvođačke prakse.
– Na našim proizvodnim lokacijama imamo osigurane zamjenske izvore napajanja kao što su dizelski agregati i UPS-ovi (uninterraptible power supply), no njihova je uloga primarno usmjerena na održavanje rada kritičnih, uglavnom sigurnosnih sustava, te očuvanje kritičnih podataka sukladno dobroj proizvođačkoj praksi. Potpuna zamjena stabilnog napajanja električnom energijom u svrhu kontinuirane proizvodnje i drugih poslovnih procesa nije moguća. Istodobno je problem činjenica da zbog izrazitog skoka cijena energenata može doći u pitanje opskrba nekim proizvodima. Dok svi naši dobavljači povećavaju svoje cijene, naš sektor ne može prilagoditi cijene proizvoda. Djelujemo na visoko reguliranom tržištu gdje cijene lijekova na recept određuju nacionalna tijela za određivanje cijena i naknada, a podliježu automatskim mjerama smanjenja cijena poznatim kao referentne cijene. Kontinuirani pritisak na snižavanje cijena naših proizvoda uza suočavanje s povećanom inflacijom, s cijenama sirovina koje rastu do 160 posto i energije koje rastu do 300 posto te troškovima prijevoza čiji porast može dosegnuti vršni rast od 500 posto, dovodi u pitanje održivost proizvodnje nekih lijekova – poručuju iz Plive.
Osim toga, vjeruju da proizvođači lijekova koji se izdaju na recept trebaju biti prepoznati kao kritičan segment unutar EU, a planovima na nacionalnoj razini može se osigurati redovna opskrba energijom te mehanizmima cjenovne politike lijekova omogućiti prilagodba golemom povećanju cijena robe uzrokovanim inflacijom i skokom cijene energenata.
Nema problema
Velika kompanija KING ICT može neometano poslovati dogodi li se redukcija električne energije jer ima infrastrukturu koja to omogućava.
– Nedavne neočekivane situacije kao što su potresi i pandemija dokazale su spremnost prilagodbe KING ICT-a nepredvidivim okolnostima. Uspostavljena je adekvatna ICT infrastruktura, kontinuitet poslovanja je zadržan; što znači da se implementacija Business Continuity Management Systema pokazala uspješnom. U konkretnom hipotetskom slučaju prestanka opskrbe strujom KING ICT može nastaviti raditi zbog opremljenosti zalihama goriva za agregate, sukladno preuzetim Service Level Agreement prema kupcima i partnerima – kažu u KING ICT-ju. No neupitno je da bi višesatni prestanak isporuke električne energije imao utjecaj na poslovanje povećanjem troškova potrošnje goriva za agregate, na uvjete rada u uredskim prostorima (štednja energije) te veću prisutnost u uredima umjesto rada od kuće. Također, ICT ne može utjecati na to koliko su njegovi kupci spremni na njegov poslovni kontinuitet.
U slučaju privremenog prekida isporuke električne energije neće biti ugroženo ni poslovanje hrvatskih banaka. Erste banka na ključnim lokacijama ima agregate koji su dimenzionirani tako da mogu proizvesti dovoljno električne energije potrebne za deset sati rada zgrade te svi imaju mogućnost nadopunjavanja dok su u pogonu. Također, važno je napomenuti da se redovito provode testiranja cijelog sustava, pa je u skladu s time Erste banka spremna za eventualni povremeni nestanak struje. Iz Hrvatske poštanske banke (HPB) stigao je odgovor da su njihov način poslovanja i tehnički uvjeti usklađeni sa sigurnosno-tehničkim standardima propisanih hrvatskim zakonima. To bi trebalo značiti da ni tu banku ne bi iznenadila redukcija struje. Da je ne bi ni trebalo biti, potvrđuje odgovor Hrvatske elektroprivrede (HEP).
– U idućem razdoblju ne očekujemo probleme u opskrbi kupaca električnom energijom, a zahvaljujući visokoj pogonskoj spremnosti i optimiranju pogona elektrana te pravodobnoj nabavi električne energije na tržištu i energenata za rad termoenergetskih postrojenja – poručuju iz HEP-a.
Međutim, optimizam koji pokazuju gotovo sve tvrtke koje sudjeluju u ovome tekstu, kao i HEP, ipak nisu pokazali svi oni kojima smo poslali novinarski upit, a riječ je o velikim i strateškim proizvođačima. Unatoč telefonskim razgovorima i obećanjima izostali su njihovi odgovori.