Gospodarstvo podržava ukidanje subvencija za struju

Poslovne udruge i nezavisni energetski stručnjaci pozdravili su postupno ukidanje subvencioniranja energenata i energije, s čime je Vlada počela danas, prihvativši na sjednici Paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. Mali i srednji poduzetnici pritom će i dalje moći računati na povoljniju cijenu ako troše do 250000 kWh električne energije godišnje.

Nezavisni energetski stručnjak Zdeslav Matić upozorio je da smatra da nije ni trebalo intervenirati na ovakav način te da bi bez odgode trebalo ukinuti ograničenja cijena energije.

Subvencije su kočnica tržišta i ulaganja

– Pozdravljam ove mjere, ali mislim da bi trebalo do kraja i odmah pustiti tržišno uređenje cijena energije i energenata. Ako nekom sektoru treba potpora kad je struja skupa, onda mu treba pomoći. Moj stav da je subvencija energije generalno pogrešna, jednako kao što bi bila subvencija cijene asfalta ili pšenice kao proizvodne sirovine. Čim je cijena pala na pala na redovne očekivane razine, trebalo je već popustiti subvencije. Država ne samo što je zamrznula cijenu energije, nego je odlučila zamrznuti i mrežarinu, pa sad nitko ništa ne gradi, ne postavljaju se kablovi, nema novih dalekovoda. To ubija privredu, a tko to plati na kraju dana? U konačnici Vlada i građani – rekao je Matić.

Problem Vladinih subvencija Matić je jednostavno sažeo – kad se jednom nešto dade, onda je teško to uzeti natrag. No, s obzirom na činjenicu da Vlada premijera Plenkovića ima dovoljno vremensko razdoblje do idućih izbora, čini mu se da je savršeno vrijeme za početak ukidanja subvencija, te da se, što se tiče utjecaja izbora na ekonomske procese, ovo rezanje može do kraja provesti. A stajališta je i da bi ga trebalo dovršiti, posebno kad se struja usporedi s onim što se u kućanstvima smatra sličnom uslugom, premda je energija daleko važnija i neophodna za sve ostalo.

- Koliko struju plaćate u odnosu na Internet, mobilnu telefoniju ili televiziju? Tu nitko ne jauče. Skupa struja pritom znači i nešto drugo – pazit ćete na što i kako ćete trošiti, razmotrit će se ulaganje u OIE ili preseljenje u energetski učinkovitiju zgradu. A kad se struja subvencionira, takve brige nestaju – rekao nam je ovaj energetski stručnjak

HGK i HUP podržavaju postupnost ukidanja subvencija

Domaća ekonomska udruženja, HGK (Hrvatska gospodarska komora) i HUP (Hrvatska udruga poslodavaca) također su podržala početak ukidanja subvencija cijena energije i energenata, no za razliku od glasa iz energetike, glasovi ukupnog gospodarstva ipak podržavaju i postupnost ovih mjera.

– Hrvatska gospodarska komora podržava postupno ukidanje subvencija i povratak na tržišne uvjete. Podržavamo što Vlada vodi brigu i štiti najugroženije slojeve društva. Očekujemo da će postupno ukidanje subvencija smanjiti fiskalni pritisak na državni proračun, istodobno izbjegavajući iznenadni udar na građane i gospodarstvo. Poznato je da subvencije iskrivljuju tržišne cijene i potiču prekomjernu potrošnju energije pa se njihovim popuštanjem otvara za put za dugoročna rješenja, kao što su ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije – naveli su iz HGK.

Ova dugoročna rješenja, ocijenili su iz HGK, trebalo bi usmjeriti na osiguranje otpornosti, produktivnosti i održivosti industrije. Pritom su istaknuli prerađivačku industriju kao posebno osjetljivu na povećanje troškova energije. Podsjetili su da je u cilju povećanja konkurentnosti prerađivača HGK ljetos predložila niz mjera za ublažavanje utjecaja visokih cijena energenata, poput potpora sektoru ETS-a (sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova), ulaganja u obnovljive izvore energije, uvođenje sustavnog praćenja i upravljanja potrošnjom energije te razvoj tržišta optimizacije proizvodnje i potrošnje električne energije.

– Prijedlozi HGK predstavljaju okvir za takve mjere i trebali bi biti integrirani u buduće politike kako bi hrvatska prerađivačka industrija mogla dugoročno zadržati konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu. Zaključno, uvjereni smo da će postupno ukidanje subvencija, uz nastavak ciljanih mjera za siromašnija kućanstva i uvođenje mjera za pomoć industriji i poduzetništvu, biti gospodarski opravdano i društveno pravednije – priopćila je HGK.

HUP: Opskrbljivače treba kompenzirati

I HUP je podržao postupno dokidanje subvencija, što je bilo i očekivano s obzirom da je glavna direktorica HUP-a Maja Weber prošlog tjedna zagovarala baš postupni model. Danas je HUP upozorio da bi, pored zaštite socijalno najugroženijih građana, bilo potrebno osigurati kompenzacijske mehanizme za opskrbljivače koji su godinama nosili teret ove regulacije, kao i konkurentne uvjete za gospodarstvo.

– HUP podržava postupno smanjivanje neselektivnog subvencioniranja kućanstava, uz zadržavanje zaštite samo za socijalno najugroženije skupine i uvođenje kompenzacijskih mehanizama za opskrbljivače, koji posluju pod regulacijom. Samo tako Hrvatska može otvoriti prostor tržišnim cijenama električne energije, mobilizirati investicije i osigurati funkcionalan, predvidiv i održiv energetski sustav – priopćili su iz HUP-a i još jednom naglasili da se socijalna politika ne može provoditi ograničavanjem tržišta, već precizno ciljanim mjerama.

Veliki potrošači plaćaju skuplje nego europski, domaća industrija više nego kućanstva

Prema HUP-ovoj ocjeni, veliki potrošači dvije godine plaćaju električnu energiju u prosjeku 12 posto više nego većina velikih potrošača u Europskoj uniji, dok domaća industrija istodobno plaća energiju više nego kućanstva. Tako se potkopava konkurentnost privrede, što bi, smatraju poslodavci, trebalo ispraviti.

Izravna posljedica dugotrajnog zamrzavanja cijena, istaknuli su iz HUP-a, jest i zastoj ulaganja investitora u modernizaciju mreže, a istodobno projekti OIE vrijedni 2,6 milijarde eura i kapaciteta preko 2.600 MWh već tri godine čekaju na HERU i donošenje odluke o metodologiji određivanja  cijene priključka. Nasuprot domaćem zastoju ulaganja u modernizaciju elektroenergetske mreže, navodi poslodavačka udruga, nalaze se globalni trend rasta ulaganja u energetsku infrastrukturu koji ruši rekorde, te bi Hrvatska hitno trebala modernizacijom mreže, ponajprije 400 kV trase Konjsko-Melina, otvoriti put privatnim energetskim ulaganjima.