U ovoj godini nastavljen je relativno snažan rast hrvatskog BDP-a, inflacija, iako i dalje na povišenoj razini, nastavila je usporavati, a potvrda za pozitivno stanje u gospodarstvu došla je i od sve tri vodeće svjetske agencije za kreditni rejting, koje su Hrvatsku svrstale u A kategoriju.
Nakon što je BDP u prošloj godini porastao za 3,1 posto, pozitivni trendovi, zahvaljujući ponajviše rastu potrošnje kućanstava i investicija, nastavljeni su i u ovoj godini, pa je tako u prvom kvartalu 2024. hrvatsko gospodarstvo poraslo za četiri posto, od travnja do kraja lipnja za 3,5 posto, a u trećem tromjesečju za 3,9 posto. Preostaje još vidjeti rezultate za četvrto tromjesečje koji će biti poznati krajem veljače iduće godine, no velika većina analitičara te domaćih i međunarodnih institucija je poprilično suglasno s procjenama Vlade, koja projicira rast u 2024. od 3,6 posto.
Primjerice, istovjetan rast za Hrvatsku prognozira Europska komisija, pri procjeni od 3,6 posto je i Hrvatska udruga banaka (HUB), Hrvatska narodna banka (HNB) prognozira rast za 3,7 posto, a Svjetska banka od 3,5 posto.
Hrvatsko gospodarstvo tako raste znatno brže od prosjeka EU-a i eurozone, koji bi prema prognozama Komisije u 2024. trebali ostvariti rast od 0,9 odnosno 0,8 posto. Iako će usporiti u odnosu na ovu godinu, hrvatski BDP bi i u 2025. trebao rasti znatno snažnije od europskog prosjeka, pri čemu Vlada projicira rast od 3,2 posto, koji bi također trebao biti dominantno pogonjen rastom osobne potrošnje i investicija.
Rast plaća i zaposlenosti, pad nezaposlenosti
Komisija je blago optimističnija od Vlade pa hrvatskom gospodarstvu u 2025. prognozira rast od 3,3 posto, pri istovjetnoj procjeni je i HNB, dok je Svjetska banka na tri posto.
U ovoj godini se očekuje pad udjela javnog duga u BDP-u na 57,4 posto te deficit konsolidirane opće države od 2,1 posto. Taj udjel bi u idućoj godini trebao nastaviti padati, na 56 posto, dok bi deficit trebao iznositi 2,3 posto. Time će Hrvatska i u ovoj i idućoj godini prema oba kriterija biti unutar mastriških kriterija.
Ovu godinu je obilježio i daljnji snažan rast plaća, potaknut i reformom plaća u državnom i javnom sektoru, koja je rezultirala njihovim rastom za prosječno 32 posto. Tu je i rekordna razina zaposlenosti, koja je u jednom trenutku dosezala gotovo 1,75 milijuna, kao i rekordno niska nezaposlenost, pri čemu se u idućoj godini na tržištu rada očekuje nastavak pozitivnih trendova.
Inflacija i dalje na povišenim razinama
Nakon 10,8 posto u 2022. i osam posto u 2023., inflacija je nastavila usporavati i u ovoj godini, no i dalje je na povišenim razinama. Pritom Vlada prognozira njen rast u 2024. od oko tri posto, a 2,7 posto u 2025. godini.
No, u javnosti su i dalje prisutni brojni primjeri visokih cijena hrane, pri čemu brojni građani u kupovinu odlaze u susjedne zemlje, poput Slovenije i Italije. Da postoje oni koji pretjerano dižu cijene iznova je ocijenio i predsjednik Vlade Andrej Plenković, dok je ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio moguće proširenje liste proizvoda s limitiranim cijenama, kojih je trenutno 30.
Limitiranje cijena osnovnih proizvoda samo je dio Vladinih antiinflacijskih mjera, kojima već dulje vrijeme za građane i gospodarstvo subvencionira cijene struje, plina i naftnih derivata, a također i financijski pomaže umirovljenicima te socijalno ugroženim građanima.
Šesti antiinflacijski paket usvojen sredinom ožujka bio je vrijedan 503 milijuna eura, a sedmi, donesen u prvoj polovici rujna, nešto manje od 248 milijuna eura. Potonjim paketom, iako su subvencije za struju i plin zadržane, predviđeno je njihovo postupno poskupljenje za po ukupno deset posto.
Kreditni rejting izjednačen kod sve tri agencije
Gospodarsku godinu je možda i najviše obilježilo podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske u A kategoriju kod sve tri vodeće svjetske rejting agencije. Prva je to 13. rujna učinila agencija Standard & Poor‘s, podignuvši dugoročni kreditni rejting Hrvatske s ‘BBB+‘ na ‘A-‘, uz pozitivne izglede, navevši kako su rastu rejtinga najviše pridonijeli pozitivni gospodarski pokazatelji, fiskalna konsolidacija, uspješna realizacija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i politička stabilnost.
Tjedan dana nakon, agencija Fitch podigla je rejting Hrvatske s ‘BBB+‘ na ‘A-‘, uz stabilne izglede, istaknuvši otpornost gospodarstva na vanjske šokove, smanjenje javnog duga i kontinuiranu integraciju u skupinu zemalja u jezgri eurozone.
Ministar financija Marko Primorac tom je prilikom izjavio da A kategorija kreditnog rejtinga Hrvatsku stavlja na gospodarsku mapu stranih ulagača, dok je predsjednik Vlade Andrej Plenković apostrofirao benefite ‘povijesno visoke‘ razine rejtinga po građane i gospodarstvo, u vidu povoljnijeg zaduživanja. Poručio je i da ocjena Fitcha predstavlja itekako snažnu poruku za hrvatsko gospodarstvo, kao i priznanje za odgovorno upravljanje javnim financijama, za gospodarski rast, rast plaća, mirovina, poduzete reforme, odličnu apsorpciju europskih sredstava, integraciju u europodručje, kao i podizanje BDP-a po stanovniku na 78 posto prosjeka EU-a do kraja 2024. godine.
- ‘Točka na i‘ uslijedila je 8. studenoga, kada je i treća rejting agencija - Moody‘s - podignula kreditni rejting Hrvatske, i to za dvije razine, s ‘Baa2‘ na ‘A3‘, uz stabilne izglede, istaknuvši ‘oštro‘ smanjenje javnog duga i kontinuirano ‘poboljšanje snage hrvatskog gospodarstva‘ zahvaljujući reformama, ulaganjima te doseljavanju radne snage.
Tako se kreditni rejting izjednačio kod sve tri agencije, čime je ujedno i apsolviran Vladin cilj dovođenja kreditnog rejtinga na A razinu, izjavio je tada Plenković.
Istaknuo je i da je u mandatima Vlada kojima je na čelu, od 2016. godine, kreditni rejting po sve tri agencije porastao za pet stupnjeva. Pritom, od početka pandemije, to jest od 2020. godine, Hrvatska je zemlja u svijetu kojoj je kreditni rejting po sve tri agencije najviše porastao.
Nova izdanja ‘narodnih‘ trezorskih zapisa i obveznica
Država je u ovoj godini nastavila izdavati obveznice i trezorske zapise u koje mogu ulagati građani, pa je tako od veljače do prosinca bilo pet izdanja ‘narodnih‘ trezorskih zapisa, dok su u srpnju građani mogli kupovati državne obveznice.
Kada se tim izdanjima pribroje emisije ‘trezoraca‘ iz lanjskog studenog te ‘narodnih‘ obveznica iz ožujka prošle godine, dolazi se do brojke od oko 6,5 milijardi eura koje su građani uložili u državne vrijednosne papire, čime se u njihovim rukama nalazi oko deset posto javnog duga.