Gotovinin kum na čelu firme koja gradi solarnu elektranu na Ugljanu

Tvrtka na čijem je čelu Željko Dilber, kum umirovljenog generala Ante Gotovine, ulaže u izgradnju solarne elektrane na otoku Ugljanu, a Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je ovih dana rješenje da za planirani projekt sunčane elektrane Nauta Lamjana u općini Kali nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

Prema dokumentaciji, elektrana će imati instaliranu snagu od 7,07 megavata i prostirat će se na površini od 8,66 hektara iznad brodogradilišta Nauta Lamjana. Fotonaponski moduli zauzimat će oko tri hektara, a planiran je i priključak na trafostanicu Kukljica. Projekt provodi tvrtka Nauta Lamjana, čiji je vlasnik poznati poduzetnik Hrvoje Pezić.

Ministarstvo je u svom rješenju navelo da se očekuje 'pozitivan utjecaj projekta na ublažavanje klimatskih promjena', uz obvezu da se vegetacija održava mehaničkim metodama, bez herbicida, te da se kosi na način koji omogućava migraciju životinja.

Poduzetnički val ulaganja u solare

Pezić i Dilber nisu jedini domaći poduzetnici koji su se okrenuli suncu. Posljednjih mjeseci objavljeno je više planova za gradnju solarnih elektrana diljem Hrvatske, iza kojih stoje i bivši menadžeri velikih kompanija i strani ulagači.

Predsjednik uprave Đure Đakovića Marko Ćosić, kako smo nedavno objavili, također razvija vlastiti solarni projekt, dok Tomislav Kitonić, bivši direktor u Agrokoru, kroz tvrtku Dubica energija priprema treću najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj — SE Hrvatska Dubica, snage 117,7 MW.

Mađarski investitor Tibor Mikus također planira graditi elektranu snage 8,9 MW u Predavcu kod Bjelovara, dok Jako Andabak kroz tvrtku Sunčane livade razvija agrosolarnu elektranu Bilogora instalirane snage čak 252 megavata.

U sve atraktivniju igru su se uključili i investitori povezani s austrijskim kapitalom. Paul Merdzo, bivši direktor i suvlasnik trgovačkog centra Supernova, s partnerima je kupio zemljišta u okolici Lipika i Novske, gdje planiraju nekoliko solarnih elektrana, među njima i Sunčanu elektranu Goleši snage 129,5 megavata.

Energetski 'boom' tek je za očekivati

Prema najnovijem istraživanju Energetskog instituta 'Hrvoje Požar' (EIHP), Hrvatska se nalazi među pet najuspješnijih članica Europske unije po udjelu obnovljivih izvora energije (OIE) u potrošnji električne energije, koji trenutno iznosi 58,8 posto. Ispred Hrvatske su tek Austrija, Švedska, Danska i Portugal, dok prosjek EU-a iznosi 45,3 posto. 

U analizi EIHP-a navodi se da Hrvatska dobro stoji i po udjelu obnovljivih izvora u neposrednoj potrošnji električne energije (28,1 posto), kao i u potrošnji energije za grijanje i hlađenje (36,2 posto), dok znatno zaostaje u prometu, gdje udio iznosi tek 0,9 posto – najniži u Europskoj uniji. Hrvatski cilj do 2030. jest doseći 24,6 posto obnovljivih izvora u prometu, 78,7 posto u potrošnji električne energije te 42,5 posto u neposrednoj potrošnji.

Projekcije EIHP-a pokazuju da bi do 2030. ukupni instalirani energetski kapacitet trebao porasti na 8969 megavata, od čega će čak 2.382 megavata činiti solarne elektrane, dakle preko deset puta više nego 2022. godine. Dugoročno, do 2040., solarna energija trebala bi nadmašiti hidroelektrane po instaliranoj snazi, čime bi Hrvatska značajno povećala energetsku samodostatnost, s današnjih 44,2 posto na 57,4 posto do kraja desetljeća.

Val novih 'solarnih' projekata predvode i međunarodni investitori poput Accione, Aureus Solisa, RP Globala i Altea iz MOL Grupe, uz domaće tvrtke HEP, Solvis i Janaf, koje ubrzano šire portfelj obnovljivih izvora energije.

Kako trend pokazuje, solarne elektrane više nisu isključivo domena velikih energetskih kompanija. Sve češće u njih ulažu poduzetnici iz drugih sektora, od turizma do trgovine, prepoznajući u zelenoj tranziciji dobru priliku za reinvestiranje dobiti i još 'malo' zarade.