Građane najviše brinu inflacija, pad kupovne moći i sigurnosni rizici

Troškovi života i pad kupovne moći ostaju najveći teret za hrvatska kućanstva, dok se istodobno produbljuju zabrinutosti vezane uz sigurnost, mentalno zdravlje i društvene podjele, zaključci su novog, šestog po redu, izdanja istraživanja Val grupe 'Nulti kvadrant'.

Rast cijena i dalje je ključan izvor financijskog pritiska za hrvatske građane – više od 90 posto ispitanika brine zbog inflacije, naročito u kućanstvima s prihodima do 1.800 eura, dok ih 78,4 posto zabrinjava pad kupovne moći. Trećina građana troši manje nego prije godinu dana, a neovisno o osobnoj situaciji, pad životnog standarda zabrinjava čak tri četvrtine građana.

Sve je veća zabrinutost i oko pitanja sigurnosti i obrane - gotovo 73 posto građana brinu ratni sukobi u koje bi Hrvatska mogla biti direktno uključena. U skladu s time, u samo godinu dana značajno je narasla podrška obaveznom vojnom roku, kojeg je Hrvatska uvela nakon 17 godina, a koji danas podržava 71 posto građana.

U slučaju NATO intervencije polovica građana je protiv uključenja Hrvatske u ratne sukobe. No u jednakoj mjeri koliko ih zabrinjava pitanje sigurnosti, građani brinu i zbog porasta problema mentalnog zdravlja i štetnog utjecaja na društvo, njih čak 73,5 posto. Pritom ih 85,5 posto kao jedan od najvećih društvenih izazova ističe problem vršnjačkog nasilja koji je potrebno prevenirati, dok pad osobne sigurnosti uslijed rasta nasilja brine 64,5 posto građana.

Građane sve više brine pojačani nadzor koji nad njima provode državne institucije, njih 61,3 posto, a 79,6 posto ispitanika ne bi podržalo smanjenje osobnih sloboda kako bi država lakše osigurala sigurnost – primjerice uvođenje kontrole aplikacija za komunikaciju, strožu kontrolu financijskih transakcija i sl.

 

Sve snažnije podjele u društvu nastavlja izazivati tema stranih radnika. Raste broj onih koji ih ne žele u Hrvatskoj, tek svaki peti građanin podržava njihov dolazak, a gotovo 48 posto smatra da imigranti predstavljaju prijetnju hrvatskoj kulturi i načinu života. Prisutnost sve većeg broja stranaca u zajednici brine više od 60 posto građana.

Značajno povećanje plaća u javnom sektoru, nažalost, nije rezultiralo poboljšanjem korisničkog iskustva pa je državnim institucijama zadovoljno tek 14,7 posto građana, dok im samo 14 posto vjeruje. Najmanje pak vjeruju medijima, svega 13 posto. Kad je riječ o privatnom sektoru, građani su sve manje zadovoljni osiguravajućim društvima (27 posto), značajnije je palo zadovoljstvo bankama (30,6 posto), dok je čak 10 postotnih poena poraslo zadovoljstvo farmaceutima (31,4 posto).

 

Najveće povjerenje građana i dalje bilježe ljekarne (51,2 posto). No podaci su dodatno zabrinjavajući kad je riječ o njihovom uvjerenju da institucije i kompanije rade za dobrobit društva – tek svaki osmi građanin misli da državne institucije i osiguravajuća društva rade za dobrobit društva, dok svaki sedmi isto misli za medije. Čak i za nevladine organizacije, koje su svojim djelovanjem primarno usmjerene na javni interes, tek 17,7 posto ispitanika vjeruje da djeluju u korist društva.

 

Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Val grupe, ističe kako sveprisutno nepovjerenje ne utječe samo na političku sliku, već izravno slabi ekonomski potencijal zemlje. 

 

- Povjerenje se gradi zajedničkim djelovanjem, transparentnošću i spremnošću da se čuje druga strana u javnom dijalogu koji je informiran, odgovoran i usmjeren na rješenja. Na tom povjerenju počiva i otpornost društva – ona se jača ulaganjem u znanje, kompetencije i dugoročnu viziju razvoja. Ni povjerenje ni otpornost ne mogu biti rezultat pojedinačnog napora, već su zajednička odgovornost države, obrazovnih institucija te poslovnog i nevladinog sektora - istaknula je Išek Međugorac.

Manjak povjerenja očituje se i kroz veliki raskorak između onoga što građani očekuju od kompanija te onoga što vjeruju da doista prakticiraju. Iako su im odgovorno, transparentno i društveno usmjereno poslovanje jako važni, tek 7,5 posto ispitanika smatra da kompanije uistinu provode načelo društveno odgovornog poslovanja, a 9,1 posto vjeruje da se kompanije vode načelom stvaranja dodatne vrijednosti za potrošače i društvo.

 

Nisko povjerenje prisutno je i u pogledu transparentnosti i poslovne etike pa svega 13,5 posto ispitanika smatra da kompanije pravovremeno i transparentno pružaju sve važne informacije krajnjim korisnicima, dok ih tek 10 posto vjeruje da cijene povećavaju isključivo kada je to nužno za opstanak poslovanja. Negativan trend dodatno se povećava kad je riječ o brizi kompanija o zdravlju i sigurnosti zaposlenika (13,6 posto) te ulaganju u znanje, razvoj i kompetencije zaposlenika (14,1 posto).

 

Premda gotovo 80 posto građana smatra da je važno kupovati domaće proizvode, samo 11,5 posto ispitanika procjenjuje da trgovački lanci u Hrvatskoj potiču prodaju domaćih u odnosu na strane proizvode. Ovakav jaz između očekivanja i percepcije korporativnih ponašanja ukazuje da su kompanije ostale u okvirima stvaranja profita i brige o vlastitoj koristi te nisu pokazale širu društvenu svrhu, što može predstavljati veliki izazov u odnosima između poslovnog sektora i javnosti.

Većina građana i dalje očekuje da se državni novac usmjeri u ono što izravno utječe na njihov svakodnevni život pa kao najvažnije sektore za izdvajanje javnog novca ističu zdravstvo (90 posto) obrazovanje (70,7 posto) te mirovinski sustav (55,4 posto).  I dok trećina ispitanih zdravstvo i mirovinski sustav ocjenjuju nedovoljnom ocjenom, sektor obrane najbolje je ocijenjeni sektor, s ocjenom 2,8. 

 

Prioritet u radu Vlade građani vide u demografiji, pri čemu kao najvažnije mjere ističu niže oporezivanje rada i subvencioniranje stambenog pitanja mladim obiteljima.

 

Ulaganje u svoje ili znanje svoje djece za 83,5 posto ispitanika već šestu godinu ostaje najisplativija investicija. Građani su najpozitivniji oko osobnih odnosa, a najnegativniji oko političke situacije koju tek svaki deseti građanin ocjenjuje s vrlo dobar i odličan (9,4 posto), gospodarske situacije koju tako ocjenjuje 12,8 posto građana te kvalitete sustava zdravstvene skrbi kojoj ove ocjene daje svaki peti građanin (19,7 posto).

 

Unatoč negativnoj ocjeni gospodarske situacije te strahu od rasta cijena i pada kupovne moći, 43,1 posto građana smatra da im je osobna financijska situacija bolja nego prije nekoliko godina. Istodobno, 40 posto ispitanika kvalitetu života ocjenjuje boljom nego ranije, dok je 34,7 posto vidi lošijom. Očekivanja za budućnost pritom ostaju podijeljena - trećina građana (34 posto) predviđa poboljšanje kvalitete života u narednim godinama, osobito među mlađima od 35 godina, dok jednako velik udio očekuje njezino pogoršanje, stoji u priopćenju.