Biznis i politika
StoryEditor

Grozdanić: Hrvatska bi energetsku krizu mogla i morala preokrenuti u svoju korist

30. Lipanj 2022.
Igor Grozdanićfoto Lider Media

U postojećoj situaciji embarga i zabrane uvoza ruske nafte Hrvatska ima priliku za bolje iskorištavanje prednosti geopolitičkog položaja i izgrađene energetske infrastrukture. Jedan od načina jest bolje korištenje Janafa, čiji su kapaciteti raspoloživi za opskrbu rafinerija i u Hrvatskoj i u susjednim zemljama

Dugoočekivani izlazak iz svjetske ekonomske i društvene krize izazvane pandemijom koronavirusa donio je i jedan neočekivan šok: cijene energenata, prije svega nafte i plina, a zatim i električne energije, prilično su narasle, toliko da se čak ni najiskusniji svjetski energetski stručnjaci ne usude dugoročno prognozirati što nas očekuje u mjesecima i godinama koje dolaze. A nakon tog šoka slijedio je novi zbog dalekosežnih posljedica sukoba u Ukrajini.

To samo znači da ćemo ovog ljeta jako puno govoriti o naftnim derivatima, ne samo o njihovoj cijeni već i o ozbiljnoj mogućnosti njihove nestašice, ali i o plinu i električnoj energiji, koji zbog cijena već zadaju itekakve glavobolje gospodarstvu. Uostalom, pitanje je hoće li i plina biti dovoljno, ali mi bar imamo LNG na Krku i mnoge druge prilike kako postojeću situaciju okrenuti u svoju korist.

Što se trenutačno događa na energetskom tržištu, zašto enormno rastu cijene plina, električne energije i naftnih derivata, zašto je važna elektrifikacija u industriji i prometu te zašto je budućnost u malim i srednjim projektima geotermalnih izvora, bioplina, sunčanih energana, energije iz otpada i vodika, razgovarali smo s Igorom Grozdanićem, stručnjakom za energetiku i energetskim ekonomistom koji smatra da se u svijetu odigravaju vrlo zanimljivi i izazovni procesi koji dolaze na naplatu jer svijet nije znao dovoljno cijeniti energiju i lance energetskoga globalnog sektora te da su uzroci naglog skoka cijena energenata većinom nerazumijevanje energetskog tržišta, nedovoljno kvalitetna valorizacija energenata i potpuni nedostatak konkretne vizije današnjega, ali i budućega energetskog sektora, industrije, kao i zaštite okoliša i održivosti.

Idemo odmah u glavu: hoće li u Hrvatskoj uskoro biti nestašice goriva?

– Neće! Kod nas se ne bi smio dogoditi problem u opskrbi; mi imamo svoju rafineriju, onu u Rijeci, i ona bi trebala biti jamac stabilnosti. Problem će biti cijena goriva i tu Vladina odluka o zamrzavanju cijena neće mnogo pomoći. To je tek kratkoročna mjera koja neće dati posebne rezultate ni za gospodarstvo ni za kućanstva, samo će se cjenovni šokovi produljiti do nekog datuma. Kad se mjera ukine, udarac na standard i građana i gospodarstva bit će jači, bolniji i intenzivniji.

Dakle, ne prijeti nam nestašica, čak ni u srcu sezone, kad na našim benzinskim postajama gorivo budu točili i turisti?

– Ni tada u Hrvatskoj ne bi trebalo biti problema s količinama, već, kao što sam rekao, s cijenama. Nadajmo se da cijene neće ići do dvadeset kuna iako je sve moguće.

Znači li to da mi ne ovisimo toliko o nafti iz Rusije s obzirom na to da ta sirovina na europsko tržište stiže u sve manjim količinama?

– Točno, nama Rusija, ako govorimo o tržištu u Hrvatskoj, nije ni bila glavni opskrbljivač, zato i ne bismo trebali imati većih problema u opskrbi. Nafta u Ininu rafineriju u Rijeci stiže morskim putom, ondje se prerađuje nafta uglavnom iz različitih izvora i pravaca. To su tzv. miksovi nafte. U ovom trenutku izrazito je važno naglasiti da kapaciteti te rafinerije mogu zadovoljiti sve potrebe domaćeg tržišta, ali i regionalnih tržišta.

Dakle, moguće je da se kroz tankersku luku Omišalj i Janaf opskrbljuje velik dio jugoistočne Europe, a da se u Rijeci prerađuje nafta i za druga tržišta?

– Da, moguće je. I ne samo da je moguće nego bi to povećanje količina transporta donijelo financijsku i stratešku korist i Janafu i Republici Hrvatskoj, ali i Mađarskoj i Slovačkoj. Tako bi, primjerice, Mol dobio siguran opskrbni pravac s mogućnostima kupnje mnogih vrsta nafte iz različitih pravaca, poput kaspijske regije, sjeverne i zapadne Afrike, Bliskog istoka, SAD-a itd., koje odgovaraju tehnološkim uvjetima prerade. A to je i za njega važno jer je u svojoj strategiji iz sada već davne 2016. predviđao diverzifikaciju pravaca uvoza nafte, odnosno 33 posto uvoza iz pravca mora.

image
foto Lider media

Pa to zvuči kao da je Hrvatska u postojećim geopolitičkim okolnostima izvukla jackpot! Hoćemo li znati monetizirati te čimbenike koji nam idu naruku?

– Da, u postojećoj situaciji embarga i zabrane uvoza ruske nafte Hrvatska ima priliku za bolje iskorištavanje prednosti geopolitičkog položaja i izgrađene energetske infrastrukture. Jedan od načina na koje te prilike može okrenuti u svoju korist jest bolje korištenje Janafa, čiji su kapaciteti raspoloživi i za opskrbu rafinerija u Rijeci i Sisku, za rafinerije u Srbiji, za Molove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj, čak i za djelomično opskrbljivanje rafinerija u Češkoj koje uvoze dio nafte TAL-om iz smjera Trsta. Janaf je u doba političke krize, hladnog rata između Rusije i država srednje Europe još 90-tih godina 20. stoljeća, za njihove potrebe transportirao naftu iz smjera Omišlja; primjerice, samo je 1991. kroz njegove naftovode prošlo oko četiri milijuna tona nafte. Ako bi ukupan uvoz za Molove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj prolazio Janafom, to bi bilo otprilike 11,5 milijuna tona nafte, što je oko pet puta više nego danas.

Kakav rasplet cijele priče o opskrbi i cijenama nafte očekujete u budućnosti? Hoće li se one ikada više vratiti na razine od prije godinu-dvije?

– Floskula 'vrijeme jeftine energije je prošlo' itekako je istinita. Cijene pojedinih energenata, ne samo nafte nego i električne energije i plina, više se nikada neće spustiti na razine na kojima su nekada bile. Ne očekujem ni da će se cijene naftnih derivata kod nas spuštati ispod deset kuna po litri, kao što ne vjerujem ni da će se plin vratiti na cijene ispod 20 – 25 eura/MWh. Posebno se cijene električne energije neće vraćati na stare, proljetošnje. To je vrijeme iza nas.

Cijeli intervju pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

 

30. rujan 2022 05:08