Biznis i politika
StoryEditor

Gužva na tržištu poslovnog savjetovanja: Malo pravih profesionalaca u jednoj od djelatnosti s najvećim rastom

18. Veljača 2023.
Broj savjetodavnih poduzeća u petogodišnjem razdoblju povećao se za 943 ili 21 posto, njihovi prihodi za 334 milijuna eura ili 48 posto, a neto dobit za 143 milijuna eura ili 357 posto. Velik je rast broja konzultanata, velik je rast i njihovih financijskih rezultata

Unatoč dugogodišnjim nastojanjima da se na tržište konzaltinga uvedu red i standardi kvalitete i etičnog poslovanja, ti napori još nemaju velikog efekta ni u segmentaciji tržišta ni u njegovoj kontroli. U Hrvatskoj i dalje imamo malo pravih profesionalaca (pogotovo onih u menadžmentskom i strateškom konzaltingu), a jako puno edukatora, bivših političara, propalih menadžera i sl.

Vlada je nastojala uvesti red na konzultantsko tržište s pomoću Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG) koja vodi registar konzultanata za malo gospodarstvo u sklopu projekta Mreža konzultanata, no zasad najveću globalnu važnost ima Certified Management Consultant (CMC), certifikat koji izdaje licencirana Udruga poslovnih savjetnika prema proceduri i pravilima koje je donijelo Međunarodno vijeće udruga za menadžmentski konzalting (ICMCI).

Predimenzionirane vrijednosti

U Europskoj uniji uobičajeno je da su konzultanti članovi nacionalne udruge poslovnih savjetnika, a više su i CMC certificirani. Tako, za razliku od Austrije, koja ima iznimno mnogo CMC certificiranih konzultanata, u Hrvatskoj je izdan samo 21 takav certifikat. Usporedbe radi, u NKD-u, u djelatnosti ‘savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem‘, registrirano je 5,8 tisuća aktivnih poslovnih subjekata, koji su 2021. s deset tisuća zaposlenih ostvarili milijardu eura prihoda i 183 milijuna eura neto dobiti.

Jedan od glavnih inicijatora i voditelja certificiranja za CMC​ u HUPS-u Nikola Nikšić, vlasnik Konter savjetovanja, istaknuo je trend velikog porasta broja konzultanata u Hrvatskoj i njihovih financijskih prihoda.

– Pri analizi treba uzeti u obzir da temeljne djelatnosti poduzeća u nekom broju ne odgovaraju onomu kako su registrirala svoju djelatnost prema aktualnom, zastarjelom NKD-u te da su u skladu s time sve tri navedene vrijednosti znatno predimenzionirane. No za razumijevanje trendova može se uzeti u obzir rast u odnosu na 2017., koji je u petogodišnjem razdoblju bio iznimno velik. Broj savjetodavnih poduzeća povećao se za 943 ili 21 posto, njihovi prihodi za 334 milijuna eura ili 48 posto, a neto dobit za 143 milijuna eura ili 357 posto. Dakle, riječ je o jednoj od nekoliko djelatnosti s najvećim rastom – analizira Nikšić.

Takva statistika ne začuđuje s obzirom na izvore financiranja, nepovratna sredstva i subvencije Europske unije koje se nude poduzetnicima na raznim natječajima, pa je pisanje elaborata i priprema dokumentacije zaprijavu na razne natječaje danas, prema broju konzultanata, jedna od glavnih konzultantskih aktivnosti.

U tome Nikšić naglašava problem koji se, što zbog neznanja i nemara, što zbog partikularnih interesa, odnosi na neadekvatnu interpretaciju konzultantskog posla tako da se sadržaji elaborata, uključujući i ekonomske efekte, prilagođavaju natječajnim uvjetima (kao da se fond EU tretira kao kupac kojem se u obliku elaborata osmišljava ponuda) i nisu iskaz objektivna stanja.

Navodi i primjer edukacija poslovnih ljudi koje se katkad interpretiraju kao konzalting, ali, zapravo, sposobnost konceptualizacije i prijenosa nekih znanja, vještina i informacija predavače ne čini konzultantima jer je riječ o sasvim drukčijim kompetencijama i uslugama koje se nude i isporučuju poduzetnicima.

– Konzultant je osoba koja se u poslovima u svojoj djelatnosti potvrđuje znanjem, iskustvom i integritetom. Poznavanje teorije iz strateškog i financijskog menadžmenta, upravljanja ljudskim kapitalom, analitičkih tehnika i alata, komunikacije i prezentacije dopunjava se praktičnim iskustvom, visokom razinom etike, otvorenosti, cjeloživotnim učenjem. Iskustva iz operativnog djelovanja u poduzetničkim organizacijama različitih djelatnosti i veličina u međunarodnom okružju na različitim razinama hijerarhije i poslovnim cjelinama daju tekućem konzultantskom projektu relevantne osnove za usporedbe i prilagodbe pri davanju prijedloga i komentara. Bez tog iskustva znanja nisu dovoljna, a ni obratno – tvrdi Nikšić.

Pitanje odgovornosti

Tu dolazimo do dvojbe: može li osoba biti dobar konzultant ako prije toga nije stekla operativno iskustvo kao menadžer? Je li lakše nekomu savjetovati što i kako da radi ili te savjete na kraju provesti?

Predsjednik Uprave Končara ​Gordan Kolak, koji je u svojoj dugogodišnjoj karijeri iskustvo stekao na obje strane, smatra da dobar konzultant prije svega treba imati bogatu ekspertizu i iskustvo u području u kojem pruža savjetodavne usluge.

– Ključno je da ima izvrsne komunikacijske vještine te da zna na jasan i suveren način prenijeti informacije koje će educirati o temi ili području za koje je angažiran, argumentirati nužnost i ispravnost pojedinih koraka te razjasniti sve vrste ishoda ovisno o poduzetim aktivnostima –​ objašnjava Kolak, inače stručnjak u poslovnom, financijskom i organizacijskom restrukturiranju složenih poslovnih sustava s velikim menadžerskim i konzultantskim iskustvom.

Ipak, smatra da menadžeri imaju veću odgovornost jer njihove odluke utječu na tvrtkino poslovanje, a posljedično i budućnost njezinih zaposlenika.

– Velik broj poslovnih aktivnosti ne izgleda jednako u teoriji i praksi. Kvalitetu savjetnika određuje konkretno iskustvo u poslovima o kojima savjetuje drugu stranu, a preduvjet za uspješnu savjetničku karijeru jest da je istodobno isprepletena s godinama operativnog iskustva – smatra Kolak koji je 2020. preuzeo vođenje Končara u kojem je pokrenuo restrukturiranje dijela poslovanja u svrhu povećanja učinkovitosti i profitabilnosti kompanije te jačanja segmenata digitalnih rješenja i obnovljivih izvora energije.

Projekti transformacije

I Nikola Nikšić u desetogodišnju konzultantsku karijeru ušao je tek nakon trideset godina operativnog i menadžerskog rada u poduzećima različitih djelatnosti, veličina i vlasničke strukture u Hrvatskoj i na investicijskim projektima u inozemstvu. No danas ga, kaže, posebno vesele konzultantski projekti kojima se jačaju kapaciteti manjih brzorastućih poduzeća koja se nazivaju obiteljskima.

– U takvim projektima transformacije zajedno s ključnim osobama klijenta procjenjujemo kompetencije zaposlenika da bi im se raznim oblicima edukacije osigurala potrebna znanja i informacije, zatim zajednički dorađujemo ili uvodimo postupak planiranja i izvještavanja i upravljanja promjenama i, kao šlag na tortu, prilagođavamo ili kreiramo adekvatan model upravljanja ljudskim kapitalom, npr. organizaciju i sistematizaciju poslova i odgovornosti, sustave plaća i nagrađivanja. – Zbog iznimna potencijala malog poduzetništva vjerujem da će tu konzultanti s operativnim i menadžerskim znanjima i iskustvom itekako trebati biti na raspolaganju i da će za to trebati osigurati institucionalnu potporu – zaključuje Nikšić.

Njegova kolegica iz HUPS-a Silvana Tomić Rotim, inače direktorica Zavoda za informatičku djelatnost Hrvatske, kaže da posljednjih godina često čuje da je netko napustio korporaciju ili izgubio posao pa postao konzultant. Postalo je normalno da se svatko može proglasiti konzultantom i početi raditi na tržištu.

– Konzultantica sam više od 25 godina i prošla sam sve faze koje u tom poslu neka osoba može proći, zato imam potrebu stalno isticati važnost razumijevanja i stjecanja znanja i kompetencija koje konzultant treba imati. Stjecanje tih kompetencija trebalo bi rezultirati dobivanjem neke svjetski priznate licencije kao što je imaju druge profesije. U skladu sa svjetskim okvirom Međunarodne organizacije nacionalnih udruga poslovnih savjetnika (ICMCI) jasno su definirane odlike koje bi dobar konzultant trebao imati, od poslovnih pa sve do tehničkih i savjetodavnih kompetencija.

Te odlike vrednuju se u postupku certifikacije za CMC konzultanta i pokazatelj su njegove kompetentnosti. Stanje u Hrvatskoj trenutačno je prilično loše kad je riječ o certificiranim konzultanatima, u svakom slučaju mnogo lošije nego u drugim zemljama Europske unije – kaže Tomić Rotim koja je certificirana CMC konzultantica postala prije više od petnaest godina.

Područja u kojima je radila i koja su bila odskočna daska za rast tvrtki jesu konzalting u primjeni inteligentnih rješenja (prije današnjih AI rješenja), projekti u području informacijske sigurnosti zahvaljujući kojima su tvrtke mogle ponuditi nove proizvode koji su im osigurali izniman rast u nekoliko godina te projekti koji su pomogli korisnicima da modeliraju i unaprijede svoje procese tako da su u kratkom vremenu uspjeli mnogo uštedjeti i uveli ERP brzo i bezbolno.

Odskočna daska za rast

Ključna znanja koja se danas traže od konzultanata, navodi Tomić Rotim, jesu ona iz upravljanja projektima, informacijske i kibernetičke sigurnosti, usklađenosti, upravljanja rizicima, unapređenja poslovnih procesa te upravljanja podacima.

– Uz to je nužno da se svatko razvija u području u kojem pruža usluge, bez obzira na to je li riječ o strateškom planiranju, ljudskim potencijalima, financijama, informacijskim tehnologijama ili nečemu drugom. Naime, svako od tih područja kontinuirano se mijenja, a konzultanti prvi moraju pratiti i stjecati nova znanja. Zato se može reći da je konzultantska profesija način života jer se učenje i vlastiti razvoj provode stalno, a ne unutar klasičnoga osmosatnog radnog vremena – kaže Tomić Rotim, dodajući da sama ima barem jednu novu edukaciju i certifikaciju na godinu.

Kao što konzultantima savjetuje da certificiraju svoja znanja, tako tvrtkama koje ih angažiraju preporučuje da uvedu normu ISO 20700 koja poboljšava transparentnost i razumijevanje između korisnika i konzultanata. Ona sadržava smjernice za sve faze konzultantskog projekta i ako ih se drže obje strane, smanjuju se rizici u projektu. 

17. srpanj 2024 22:19