Habijan: Produljit ćemo rokove za digitalizaciju lokalnih usluga

Pišu: Donatella Pauković i Ksenija Puškarić

Konferencija 48 sati, koja se u organizaciji Lidera i Udruge gradova održava 17. put zaredom i postalo je ključno mjesto za susret gradonačelnika i poduzetnika, nastavila se izlaganjem izaslanika Vlade i ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damira Habijana. Ministar je svoj nastup iskoristio kako bi predstavio najnovije aktivnosti vezane uz digitalizaciju javne uprave, posebno se osvrnuvši na poziv za digitalizaciju usluga lokalne samouprave, raspisan početkom studenoga, s rokom od 60 dana, a za koji je iskazan doista ozbiljan interes te, kako je poručio, postoji mogućnost njegova produljenja.

– Poziv je vrijedan 20 milijuna eura, a namijenjen je jedinicama lokalne i područne samouprave, gradovima, općinama i županijama s ciljem poboljšanja kvalitete života građana i stvaranja poticajnog poslovnog okruženja kroz digitalnu transformaciju javnih usluga – rekao je Habijan te dodao da je predmet Poziva pružanje podrške ulaganjima u digitalizaciju usluga koje su izravno povezane s upravnom nadležnošću jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

– Svrha je potaknuti lokalne zajednice na razvoj potpuno novih digitalnih usluga, kao i na unaprjeđenje već postojećih, uz mogućnost integracije više jednostavnih digitalnih usluga u jednu sveobuhvatnu kompleksnu uslugu. Ova ulaganja ključna su za digitalizaciju procesa i zajedničkih usluga koje su od najveće važnosti za poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva te stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja – rekao je Habijan.

48 sati 2025. Damir Habijan

Osim tog poziva, osvrnuo se i na projekt decentralizacije lokalne samouprave i funkcionalnog spajanja, istaknuvši da je riječ o temi o kojoj se u javnosti 'malo zna, iako interesa ima'. Jedinice koje su pokazale interes za funkcionalnim spajanjem već bilježe značajne uštede. Osim toga, dodao je, Vlada te projekte sufinancira, a za njih je dosad isplaćeno 8,8 milijuna eura.

Govoreći o širim izazovima digitalizacije, ministar je naglasio važnost interoperabilnosti, ističući da je cilj pojednostaviti i ubrzati sve usluge koje gradovi pružaju građankama i građanima. U tom smislu spomenuo je da trenutno platformu e-Građani koristi 2,2 milijuna korisnika, a na njoj je, kaže, dostupno 18 e-usluga.

Osvrnuo se i na razvoj umjetne inteligencije, navodeći da u Ministarstvu djeluje nekoliko radnih smjerova od implementacije europske AI Direktive do izrade hrvatske AI strategije.

– Umjetna inteligencija mora biti pod upravljanjem čovjeka. Regulacija je bitna, ali mora postojati balans etike, regulacije i inovacije – istaknuo je te dodao kako trenutno u Bruxellesu priča o mogućem odgađanju AI Uredbe za godinu do dvije, što će tek trebati pratiti.

Noćna ekonomija: prilika ili izazov?

Nakon ministrova izlaganja, riječ je preuzela Sanja Tišma iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, koja je govorila o potencijalima i izazovima noćne ekonomije, ali i o mogućnostima razvojnog potencijala. Taj pojam, rekla je, obuhvaća noćni život grada, klubove, ugostiteljske objekte, teretane, ali i službe poput policije, zdravstva, komunalnih službi i slično, a tome se bavi EU projekt Nities vrijedan 1,4 milijuna eura.

– Cilj je maksimizirati koristi noćne ekonomije – rekla je Tišma.

48 sati 2025. Sanja Tišma

Preko 20 posto prihoda od noćne ekonomije ostvaruju gradovi poput New Yorka i Melbournea, no je li pametno biti toliko ovisan o tom najturbulentnijem dijelu grada bila je tema okruglog stola na kojemu je Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika, opisao kako su u staroj jezgri noćnu ekonomiju uspjeli uskladiti sa životom stanovnika.

– Dubrovnik je grad velike kulturne baštine, ali prvenstveno grad u kojemu žive ljudi, jer da nema njih, grad bi bio muzej. Poznat je i kao grad s dva izvrsna noćna kluba, no odlučili smo uvesti balans. Uveli smo ograničenje glasnoće glazbe na javnim površinama i smanjili razinu mogućnosti izvođenja glazbe na javnim površinama do 23 sata i 30 minuta – objasnio je Franković, uz napomenu da se na takav način može upravljati destinacijom.

48 sati, Okrugli stol Od sumraka do svitanja: Mato Franković

Njihov je primjer slijedio i Grad Hvar, koji je ograničenje glasnoće glazbe uveo prošle godine.

– Hvar ove godine ima bolje rezultate noćenja, dolazaka i veću potrošnju. To pokazuje da je za uvođenje reda potrebna politička odlučnost gradonačelnika i gradskih vijećnika. To sada pokušava i gradonačelnik Splita. Ne želimo biti party gradovi jer to nismo – poručio je Franković.

Da bi neki grad razvijao noćnu ekonomiju ovisi o imidžu koji želite graditi i političkoj motivaciji, nadovezala se Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica Centra za održivi razvoj kroz kulturu Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).

– Teško mi je reći koji od modela bi bili najprimjenjiviji kod nas jer u Hrvatskoj mi termin noćne ekonomije nije niti prepoznat niti zakonom definiran. Najprimjenjiviji bi nam možda mogao biti primjer grada Vilniusa. Oni imaju udrugu koja upravlja noćnom ekonomijom grada. Noćna ekonomija nisu samo klubovi nego i muzeji koji rade do navečer. Taj ured upravlja kulturom, bukom, uključivanjem privatnog sektora, transportom, urbanim planiranjem. Nadam se da ćemo naći neki model upravljanja noćnim životom koji nam je primjeren – rekla je Jelinčić.

48 sati, Okrugli stol Od sumraka do svitanja: Daniela Angelina Jelinčić

Jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji je donio akcijski plan upravljanja noćnom ekonomijom jest Grad Zadar. Stefani Mikulec Perković, pročelnica Upravnog odjela za EU fondove Grada Zadra, objasnila je da su s pripremom projekta počeli prije više od tri godine, a akcijski plan će donijeti do kraja ove godine. No, pravi ih posao, kaže, očekuje tek nakon toga.

– Jedno je zabavna noćna destinacija i ekonomija, a drugo je kulturna. Svaka sredina za sebe mora odrediti što je za nju bitno. I Zadar je grad bogate kulturne baštine koju želimo očuvati. Ne smijemo izgubiti naš identitet, ono što stanovnici žive svakoga dana, jer u konačnici posjetitelji dolaze baš zbog toga. Sigurnost koju mi u Hrvatskoj živimo također je nešto što moramo očuvati – zaključila je Mikulec Perković.

48 sati, Okrugli stol Od sumraka do svitanja: Stefani Mikulec Perković

Na idućem okruglom stolu koji je uslijedio, Nataša Mirić iz Dubrovačke razvojne agencije objasnila je da se Dubrovnik okrenuo i drugim industrijama izvan turizma.

– Dubrovnik se percipira kao turističku grad, međutim, mi koji živimo dolje znamo da to nije tako te znamo da turizam nije održiv. Diverzifikacija industrije nas je nagnala da se prijavimo za projekt URBACT. Bila nam je želja odmaknuti se od turizma, razmišljati malo dalje, održivije. Shvatili smo da za razvoj poduzetništva moramo ulagati u infrastrukturu, pogotovo cestovnu – opisala je Mirić.

48 sati 2025. Okrugli stol URBACT: Nataša Mirić

Mateja Brajko iz Grada Zagreba, objasnila je da u sklopu URBACT projekta GenProcure odnedavno u bilo kakav postupak javne nabave Grad Zagreb uvrštava kriterije rodne ravnopravnosti.

– Cilj nam je i dalje unaprjeđivati postupke javne nabave. Sljedeće godine u ožujku ponovno ćemo se prijaviti na URBACT s projektom koji obuhvaća šire područje interesa. Za sada nismo planirali educirati druge zaposlenike izvan projekta, no obratio nam se Zagrebački holding, koji želi uključiti ekonomske, socijalne i rodno ravnopravne kriterije u svoje postupke javne nabave – rekla je Brajko.

48 sati 2025. Okrugli stol URBACT: Mateja Brajko

Lucija Jusup iz Udruge gradova predstavila je trenutno aktualne prilike za gradove u sklopu programa Europske urbane inicijative (EUI) i URBACT-a. EUI je program Europske unije koji podupire održivi urbani razvoj i inovativne projekte, nudeći financiranje pilot-projekata te stručnu podršku kroz edukacije i razmjene znanja. Cilj mu je testirati nova rješenja u urbanizmu i omogućiti njihovu primjenu u drugim europskim gradovima.

S druge strane, URBANACT je program Europske unije koji pomaže gradovima da zajedno uče, razmjenjuju iskustva i razvijaju bolje javne politike. Fokus mu je na umrežavanju gradova, izradi lokalnih akcijskih planova i jačanju kapaciteta lokalnih uprava. Ukratko, pomaže gradovima da ne izmišljaju toplu vodu, nego da preuzmu provjerena rješenja iz drugih europskih gradova i prilagode ih svojim potrebama.

48 sati 2025. Lucija Jusup

Posljednje izlaganje pripalo je Nevenu Karasu, privremenom ravnatelju Ravnateljstva civilne službe, koji je predstavio koncept civilnog služenja vojnog roka u jedinicama lokalne samouprave. Uredbe o civilnoj službi će biti u javnom savjetovanju, poručio je, za sedam do osam dana, a kako je zaključio, prijedlozi dogovoreni na konzultacijama sa gradovima i županijama uvršteni su u zakonski prijedlog.

48 sati 2025. Neven Karas

- Tri mjeseca će trajati civilna služba u Ministarstvu unutarnjih poslova, a u jedinicama lokalne samouprave će trajati četiri mjeseca, ako novak bude imao prigovor savjesti - istaknuo je Karas dodavši da novaci u lokalnoj samoupravi mogu raditi razne poslove.