Nakon odlaska dugogodišnjega čelnog čovjeka hrvatskog ureda globalne konzultantske tvrtke Deloitte Dražena Nimčevića s partnerske pozicije na savjetničku njegovu je ulogu voditelja ureda preuzela Helena Schmidt, partnerica u Deloitteovu Odjelu poreza. Ima više od dvadeset godina iskustva u poreznom savjetovanju klijenata, međunarodno je priznata stručnjakinja za indirektno oporezivanje i redovito je imenovana najboljom stručnjakinjom za indirektno oporezivanje u izboru izdanja International Tax Review.
U Deloitteu Hrvatska vodi tim specijaliziran za sve aspekte oporezivanja porezom na dodanu vrijednost i trošarinama te tim koji je zadužen za poslove računovodstva, izvještavanja i pružanje usluga u modelu u kojem klijenti svoje računovodstvene i porezne funkcije prepuštaju na izvršavanje vanjskom stručnom partneru. Ujedno je voditeljica inicijative za razvoj i koordinaciju klijenata i industrija u srednjoj Europi u sklopu porezne funkcije i dugogodišnja voditeljica SheXO-a, Deloitteove inicijative za poticanje raznovrsnosti u raznim područjima upravljanja i strukturama u organizaciji. Schmidt nam je ispričala koji su današnji izazovi konzultantskoga biznisa te se osvrnula na poduzetničku strukturu i gospodarski okvir razvoja Hrvatske.
Preuzeli ste vodeću funkciju u Deloitteu. Kakva je trenutačna raspodjela odgovornosti i koliko ste kao ured u Hrvatskoj ovisni o globalnoj mreži?
– U Deloitteu sam gotovo odrasla. Iako dvadeset godina staža u nekoj tvrtki zvuči puno, u ovome poslu nikada nije dosadno. Tijekom godina preuzimate nove klijente, obveze i zadatke, kao da ste promijenili više tvrtki. S obzirom na to da poznajem kompaniju u svim njezinim segmentima, kao i naše klijente, bilo je prirodno da preuzmem funkciju voditeljice ureda nakon svog prethodnika, koji će se u ulozi savjetnika nastaviti baviti razvojem talenata u tvrtki. Deloitte je u Hrvatskoj već više od 25 godina te je u tom razdoblju zauzeo istaknutu poziciju pružajući visokokvalitetne usluge. S više od 250 stručnjaka pruža usluge uspješnim multinacionalnim poslovnim subjektima, nekima od najvećih nacionalnih poslovnih subjekata te mnogim regionalnim brzorastućim malim i srednje velikim poduzetnicima. Ponosni smo također na to što imamo rodno uravnoteženu strukturu, tri su partnera muškarci, a tri žene, i općenito na razini regije promičemo rodnu ravnopravnost.
Glavni su cilj porezne reforme ove vlade gospodarski rast i poboljšanje životnog standarda stanovnika. Hoće li najavljene mjere uistinu pridonijeti tomu?
– Iako je svako povećanje kupovne moći dobrodošlo, efekti povećanja osobnog odbitka nisu toliko veliki. Što se tiče prireza, na lokalnim je samoupravama hoće li, poput Zagreba, povećati porez na dohodak, nakon čega se ljudima ništa neće promijeniti, ili će, kako su neki gradonačelnici najavili, napraviti neke preraspodjele ili računati na gospodarski rast koji će donijeti jednake prihode od poreza kao prije ukidanja prireza. To ćemo tek vidjeti, imaju za to vremena do kraja godine. Ono što je prošlo ispod radara, a što smatramo bitnim i pozitivnim pomakom, ispravak je obveze PDV-a za poduzetnike koji imaju loša potraživanja, da ne moraju plaćati porez za isporuku koju su izvršili, a nikad je nisu naplatili. Pozdravljamo i promjenu poreznog tretmana dodjele udjela u društvima s ograničenom odgovornošću. Ona se više neće oporezivati kao nesamostalni rad, nego će imati jednak tretman kao dodjela dionica. Nalazimo mnoge dobre elemente u poreznoj reformi, no u Hrvatskoj još imamo mnogo pasivnih prihoda od rente i dosta oblika prihoda koji se paušalno oporezuju. Nije stvar samo u plaćanju malog poreza nego i minimalnih mirovinskih i zdravstvenih doprinosa.
Vidite li vi rješenje u porezu na nekretnine?
– Bez sveobuhvatne analize teško je odgovoriti na to pitanje. Kad govorimo o zemljama koje su uvele taj porez, ideja nije bila da ljudi ostanu bez svojih nekretnina zbog visine poreza, nego da on bude sličan iznosu komunalne naknade. Moguća su različita rješenja: porez se može urediti da se ne plaća na nekretnine u kojima se živi, a plaća na treću, četvrtu nekretninu. U inozemstvu taj porez plaćaju i tvrtke, no postotak poreznog nameta može se i smanjiti ako se tim nekretninama koristite za obavljanje poslovne djelatnosti koja je u interesu države.
Kad skupite na hrpu Deloitteova recentna istraživanja, što nas čeka u bližoj budućnosti i koji će je faktori određivati?
– Nema tjedna da naši stručnjaci nisu na nekoj radionici na temu umjetne inteligencije. I globalno i lokalno duboko smo u tome: pratimo sve pazeći pritom na sigurnosne aspekte. Najbolji rezultati bit će u onim strukama koje će kombinirati znanja iz svog područja koristeći se tim alatom. Iz poreznog aspekta, države koje su tijekom pandemije bolesti COVID-19 imale velike socijalne troškove i razne mjere sada paze na to da im porezna baza ne erodira i stoga nastoje stvoriti porezni okvir za digitalne platforme i oporezivanje intelektualnog vlasništva. U segmentu M&A-a i dalje je tržište vrlo živo, no investitori su puno oprezniji, zahtijevaju veću disciplinu i kraći tijek povrata ulaganja. Kvaliteta revizorskih izvještaja postala je prioritet i još će se više tražiti i cijeniti. Kad je riječ o rizicima, ESG, koji mnogima zvuči kao regulativno nametanje, neizbježna je činjenica. Imamo taksonomiju i svime će se teže moći manipulirati i skrivati podatke. I dalje će se raditi na diverzifikaciji opskrbnih lanaca. Svi moraju biti spremni vrlo brzo odgovoriti na promjene koje su pred nama jer bit će uspješan onaj tko je spreman na brzu prilagodbu.
Cijeli intervju pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.