HERA u savjetovanje dala Metodologiju naknade za priključenje na mrežu

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) otvorila je, kao što smo i najavili, javno savjetovanje o prijedlogu nove Metodologije za utvrđivanje naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu. Priopćila je to HERA nakon jučerašnje sjednice upravnog vijeća. Savjetovanje traje od do 21. studenoga 2025. godine, a očekuje se da će nova metodologija učiniti jediničnu cijenu priključenja prihvatljiviju investitorima. Hoće li to tako biti, vidjet će se po završetku javnog savjetovanja, nakon kojeg će HERA razmotriti iznesene primjedbe i prijedloge te odlučiti i obrazložiti koje će prihvatiti, a koje odbaciti, te potom i donijeti administrativnu odluku kojom određuje jediničnu cijenu priključenja.

- Za priključenje na niskom i srednjem naponu naknada za priključenje prvenstveno se određuje primjenom odgovarajuće jedinične cijene, ali uz zaštitne odredbe od prekomjernih troškova priključenja za pojedine slučajeve. Za priključenje na visokom i vrlo visokom naponu naknada za priključenje sastoji se od stvarnih troškova priključka i naknade za stvaranje tehničkih uvjeta u mrežu koja se računa primjenom jedinične cijene – priopćila je HERA.

Nova pravila za priključenje na mrežu

Jednostavnije rečeno, predložena metodologija bit će osnova za izračunavanje cijene, pri čemu će se za priključivanje na mrežu visokog i vrlo visokog napona u cijenu ugrađivati i troškovi razvoja mreže, što neće  biti slučaj za postrojenja koja se mogu priključiti mrežu niskog i srednjeg napona.

Rasponi priuštive jedinične cijene u metodologiji, utemeljeni na podacima koje je prikupila IRENA, međunarodna međuvladina agencija za obnovljive izvore energije, ilustriraju s koliko troška u projektima OIE  sudjeluje jedinična cijena priključenja. Preneseni u domaću zbilju prilično su široko određeni, ali očekuje se da bi se cijena za tipične projekte kakvi su prijavljeni mogla kretati od 60 do 80 eura po kilovatu. Primjedbi će vjerojatno biti na prijedlog da će se povrh toga posebno plaćati i priključak za postrojenja koja treba priključiti na mrežu visokog ili vrlo visokog napona, a ulagači u OIE mogli bi pozdraviti što će se uzeti u obzir i očekivana ulaganja u mrežu iz europskih sredstava, te što će dio cijene razvoja elektroenergetske mreže snositi i korisnici kroz povećanu tarifu, ali najviše do 10 posto.

Ključne novine i cilj Metodologije

HERA je u svom priopćenju istaknula da su predloženom metodologijom jasnije definirani kriteriji za primjenu jediničnih cijena po kilovatu, ovisno o vrsti korisnika i naponskoj razini, da je unaprijeđen način obračuna naknade za skladišta električne energije te da se pri izračunu cijena uzimaju u obzir i desetogodišnji planovi razvoja prijenosnog i distribucijskog operatora.

Potonje znači da HERA očekuje da operatori prijenosnog i distribucijskog sustava (HOPS i HEP-ODS) najkasnije do stupanja metodologije na snagu donesu ove dokumente, a HOPS uz i ishodi suglasnost Ministarstva gospodarstva za donošenje plana. U protivnom, opet bi moglo doći do situacije da HERA mora samostalno određivati jediničnu cijenu priključenja, a što je, poznato je, i dovelo do situacije da se ona ne donosi više godina. Ovi planovi su važni i zato jer o njima ovisi i konačna visina jedinične cijene.

- Program Lika omogućuje 3.900 MW novih priključnih snaga elektrana, s ukupnim iznosom investicija od 692,5 milijuna eura- Realizacija svih projekata omogućuje 50 posto više priključne snage, ali uz 68 posto veće troškove. Ako se stavi u omjer ukupan iznos investicija pojedinih programa i priključna snaga novih proizvodnih postrojenja koje taj program omogućuje, proizlazi kako su najisplativiji programi Lika, Istra i Slavonija, dok je program Južni domovinski krak u tom pogledu izrazito neisplativ – komentirala je HERA programe iz HOPS-ovih planova razvoja.

Rješavanje zastoja u razvoju OIE projekata

Ako konačne jedinične cijene priključenja budu prihvatljive investitorima, nova regulativa trebala bi deblokirati razvoj 45 projekata obnovljivih izvora energije ukupne snage oko 2500 MW, ponajprije iz segmenta solarnih i vjetroelektrana, a isto tako omogućiti ulaganja u još 15 projekata s otprilike dodatnih 1000 MW snage. Dosad je manjak jasno definiranih cijena priključenja bio jedna od glavnih prepreka investicijama, a analitičari u energetici više puta su upozoravali da bez donošenja metodologije i posljedično jedinične cijene, nije moguće razvijati ni proizvodna ni mrežna ulaganja. O poteškoćama koje im je prouzročilo nedonošenje jedinične cijene, Udruženje OIEH posebno je pisalo i Europskoj komisiji, koja međutim nema na raspolaganju mehanizama kojima bi mogla izvršiti pritisak na hrvatske institucije po ovom pitanju.